Knjiga fraza

bs Lica   »   mr लोक

1 [jedan]

Lica

Lica

१ [एक]

1 [Ēka]

लोक

lōka

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski marati Igra Više
ja -ी मी म- -- मी 0
m- m_ m- --
ja i ti म--आ-ि-तू मी आ_ तू म- आ-ि त- --------- मी आणि तू 0
mī ā-i tū m_ ā__ t_ m- ā-i t- --------- mī āṇi tū
nas dvoje आ-्-ी दो-े आ__ दो_ आ-्-ी द-घ- ---------- आम्ही दोघे 0
ā-h--dōghē ā___ d____ ā-h- d-g-ē ---------- āmhī dōghē
on त- तो त- -- तो 0
t- t_ t- --
on i ona त- --ि -ी तो आ_ ती त- आ-ि त- --------- तो आणि ती 0
t---ṇ- -ī t_ ā__ t_ t- ā-i t- --------- tō āṇi tī
njih dvoje त--द---ही ती दो__ त- द-घ-ह- --------- ती दोघेही 0
t---ō-h-hī t_ d______ t- d-g-ē-ī ---------- tī dōghēhī
muškarac (तो---ुर-ष (__ पु__ (-ो- प-र-ष ---------- (तो] पुरूष 0
(tō) --rū-a (___ p_____ (-ō- p-r-ṣ- ----------- (tō) purūṣa
žena (ती- स-त्री (__ स्__ (-ी- स-त-र- ----------- (ती] स्त्री 0
(tī- -t-ī (___ s___ (-ī- s-r- --------- (tī) strī
dijete (-े--म-ल (__ मू_ (-े- म-ल -------- (ते] मूल 0
(-ē) -ū-a (___ m___ (-ē- m-l- --------- (tē) mūla
jedna porodica कु---ब कु__ क-ट-ं- ------ कुटुंब 0
kuṭ-mba k______ k-ṭ-m-a ------- kuṭumba
moja porodica मा-े क-टु-ब मा_ कु__ म-झ- क-ट-ं- ----------- माझे कुटुंब 0
m---ē kuṭ-m-a m____ k______ m-j-ē k-ṭ-m-a ------------- mājhē kuṭumba
Мoja porodica je ovdje. मा---कु---ब-इ-े-आह-. मा_ कु__ इ_ आ__ म-झ- क-ट-ं- इ-े आ-े- -------------------- माझे कुटुंब इथे आहे. 0
m-j-- ku-umba-i--ē āhē. m____ k______ i___ ā___ m-j-ē k-ṭ-m-a i-h- ā-ē- ----------------------- mājhē kuṭumba ithē āhē.
Ja sam ovdje. मी-इ---आ--. मी इ_ आ__ म- इ-े आ-े- ----------- मी इथे आहे. 0
M- i--- -hē. M_ i___ ā___ M- i-h- ā-ē- ------------ Mī ithē āhē.
Ti si ovdje. तू --- --ेस. तू इ_ आ___ त- इ-े आ-े-. ------------ तू इथे आहेस. 0
T- --hē-āh-s-. T_ i___ ā_____ T- i-h- ā-ē-a- -------------- Tū ithē āhēsa.
On je ovdje i ona je ovdje. त- -थे-------- त---थ- आ--. तो इ_ आ_ आ_ ती इ_ आ__ त- इ-े आ-े आ-ि त- इ-े आ-े- -------------------------- तो इथे आहे आणि ती इथे आहे. 0
Tō-it---āh--āṇ--tī-it-ē---ē. T_ i___ ā__ ā__ t_ i___ ā___ T- i-h- ā-ē ā-i t- i-h- ā-ē- ---------------------------- Tō ithē āhē āṇi tī ithē āhē.
Mi smo ovdje. आ--ही इ-----ो-. आ__ इ_ आ___ आ-्-ी इ-े आ-ो-. --------------- आम्ही इथे आहोत. 0
Ā-hī-i--ē ā-ōta. Ā___ i___ ā_____ Ā-h- i-h- ā-ō-a- ---------------- Āmhī ithē āhōta.
Vi ste ovdje. त----- --ोघे-/ -र-व] इ-े आह--. तु__ (__ / स___ इ_ आ___ त-म-ह- (-ो-े / स-्-] इ-े आ-ा-. ------------------------------ तुम्ही (दोघे / सर्व] इथे आहात. 0
T-m-ī -----ē/ sa---)--t-ē -h--a. T____ (______ s_____ i___ ā_____ T-m-ī (-ō-h-/ s-r-a- i-h- ā-ā-a- -------------------------------- Tumhī (dōghē/ sarva) ithē āhāta.
Oni su svi ovdje. त--सग-- -थे आ-े-. ते स__ इ_ आ___ त- स-ळ- इ-े आ-े-. ----------------- ते सगळे इथे आहेत. 0
Tē-s----- i--ē--h-t-. T_ s_____ i___ ā_____ T- s-g-ḷ- i-h- ā-ē-a- --------------------- Tē sagaḷē ithē āhēta.

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!