Knjiga fraza

bs Upoznati   »   ja 知り合う

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [三]

3 [San]

知り合う

[shiriau]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski japanski Igra Više
Zdravo! こんにちは ! こんにちは ! こんにちは ! こんにちは ! こんにちは ! 0
ko--n--h---! k----------- k-n-n-c-i-a- ------------ kon'nichiwa!
Dobar dan! こんにちは ! こんにちは ! こんにちは ! こんにちは ! こんにちは ! 0
ko-'n-ch-wa! k----------- k-n-n-c-i-a- ------------ kon'nichiwa!
Kako ste? / Kako si? お元気 です か ? お元気 です か ? お元気 です か ? お元気 です か ? お元気 です か ? 0
o--n-i-----a? o------------ o-e-k-d-s-k-? ------------- ogenkidesuka?
Jeste li Vi iz Evrope? ヨーロッパ から こられたの です か ? ヨーロッパ から こられたの です か ? ヨーロッパ から こられたの です か ? ヨーロッパ から こられたの です か ? ヨーロッパ から こられたの です か ? 0
yō-oppa -ar- -o-ra-e-- n--e-- --? y------ k--- k- r----- n----- k-- y-r-p-a k-r- k- r-r-t- n-d-s- k-? --------------------------------- yōroppa kara ko rareta nodesu ka?
Jeste li Vi iz Amerike? アメリカ から こられたの です か ? アメリカ から こられたの です か ? アメリカ から こられたの です か ? アメリカ から こられたの です か ? アメリカ から こられたの です か ? 0
a-e-i-a kar--k- -a-e-a-no-es----? a------ k--- k- r----- n----- k-- a-e-i-a k-r- k- r-r-t- n-d-s- k-? --------------------------------- amerika kara ko rareta nodesu ka?
Jeste li Vi iz Azije? アジア から こられたの です か ? アジア から こられたの です か ? アジア から こられたの です か ? アジア から こられたの です か ? アジア から こられたの です か ? 0
a--a --r--k---are-a--o--su ka? a--- k--- k- r----- n----- k-- a-i- k-r- k- r-r-t- n-d-s- k-? ------------------------------ ajia kara ko rareta nodesu ka?
U kojem hotelu ste smješteni? どちらの ホテルに お泊り です か ? どちらの ホテルに お泊り です か ? どちらの ホテルに お泊り です か ? どちらの ホテルに お泊り です か ? どちらの ホテルに お泊り です か ? 0
d-c--ra-n- ho-er--n--o-tom-r-de---k-? d------ n- h----- n- o t--------- k-- d-c-i-a n- h-t-r- n- o t-m-r-d-s- k-? ------------------------------------- dochira no hoteru ni o tomaridesu ka?
Koliko dugo ste već ovdje? こちら には もう どれくらい ご滞在 です か ? こちら には もう どれくらい ご滞在 です か ? こちら には もう どれくらい ご滞在 です か ? こちら には もう どれくらい ご滞在 です か ? こちら には もう どれくらい ご滞在 です か ? 0
koch-r---- ---o--do-e-urai -o taizai-e---k-? k------ n- h---- d-------- g- t--------- k-- k-c-i-a n- h-m-u d-r-k-r-i g- t-i-a-d-s- k-? -------------------------------------------- kochira ni hamou dorekurai go taizaidesu ka?
Koliko dugo ostajete? どれくらい ご滞在の 予定 です か ? どれくらい ご滞在の 予定 です か ? どれくらい ご滞在の 予定 です か ? どれくらい ご滞在の 予定 です か ? どれくらい ご滞在の 予定 です か ? 0
do-e----i----ta--a--no -o-e----- ka? d-------- g- t----- n- y-------- k-- d-r-k-r-i g- t-i-a- n- y-t-i-e-u k-? ------------------------------------ dorekurai go taizai no yoteidesu ka?
Dopada li Vam se ovdje? ここは 気に入り ました か ? ここは 気に入り ました か ? ここは 気に入り ました か ? ここは 気に入り ました か ? ここは 気に入り ました か ? 0
k--o wa -ini--ima--ita-k-? k--- w- k------------- k-- k-k- w- k-n-i-i-a-h-t- k-? -------------------------- koko wa kiniirimashita ka?
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? こちら では 休暇 です か ? こちら では 休暇 です か ? こちら では 休暇 です か ? こちら では 休暇 です か ? こちら では 休暇 です か ? 0
ko-hi--de-wa k----desu-k-? k-------- w- k-------- k-- k-c-i-a-e w- k-ū-a-e-u k-? -------------------------- kochirade wa kyūkadesu ka?
Posjetite me jednom! 一度 来て ください 。 一度 来て ください 。 一度 来て ください 。 一度 来て ください 。 一度 来て ください 。 0
ic--do-kite -ud-s--. i----- k--- k------- i-h-d- k-t- k-d-s-i- -------------------- ichido kite kudasai.
Ovo je moja adresa. これが 私の 住所 です 。 これが 私の 住所 です 。 これが 私の 住所 です 。 これが 私の 住所 です 。 これが 私の 住所 です 。 0
kor- -- -a-ash---o--ūs-od--u. k--- g- w------ n- j--------- k-r- g- w-t-s-i n- j-s-o-e-u- ----------------------------- kore ga watashi no jūshodesu.
Hoćemo li se sutra vidjeti? 明日 会えます か ? 明日 会えます か ? 明日 会えます か ? 明日 会えます か ? 明日 会えます か ? 0
ash--- a-m--u-ka? a----- a----- k-- a-h-t- a-m-s- k-? ----------------- ashita aemasu ka?
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. 残念ながら 明日は 先約が あります 。 残念ながら 明日は 先約が あります 。 残念ながら 明日は 先約が あります 。 残念ながら 明日は 先約が あります 。 残念ながら 明日は 先約が あります 。 0
za-'ne-'nag-ra -------wa s---y--u ga ari-asu. z------------- a----- w- s------- g- a------- z-n-n-n-n-g-r- a-h-t- w- s-n-y-k- g- a-i-a-u- --------------------------------------------- zan'nen'nagara ashita wa sen'yaku ga arimasu.
Ćao! / Zbogom! バイバイ ! バイバイ ! バイバイ ! バイバイ ! バイバイ ! 0
b---a-! b------ b-i-a-! ------- baibai!
Doviđenja! さようなら ! さようなら ! さようなら ! さようなら ! さようなら ! 0
s--ō-ar-! s-------- s-y-n-r-! --------- sayōnara!
Do uskoro! またね ! またね ! またね ! またね ! またね ! 0
m--a---! m--- n-- m-t- n-! -------- mata ne!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!