Knjiga fraza

bs Brojevi   »   mk Броеви

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

7 [седум]

7 [syedoom]

Броеви

[Broyevi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Ja brojim: Јас---ој-м: Ј-- б------ Ј-с б-о-а-: ----------- Јас бројам: 0
Ј-s----јa-: Ј-- b------ Ј-s b-o-a-: ----------- Јas broјam:
jedan, dva, tri е--н,-дв-- --и е---- д--- т-- е-е-, д-а- т-и -------------- еден, два, три 0
yedyen- -va,---i y------ d--- t-- y-d-e-, d-a- t-i ---------------- yedyen, dva, tri
Ja brojim do tri. Ј-с ---јам д---ри. Ј-- б----- д- т--- Ј-с б-о-а- д- т-и- ------------------ Јас бројам до три. 0
Јas-b-oј-- d- tr-. Ј-- b----- d- t--- Ј-s b-o-a- d- t-i- ------------------ Јas broјam do tri.
Ja brojim dalje: Ја- -----м понат-м-: Ј-- б----- п-------- Ј-с б-о-а- п-н-т-м-: -------------------- Јас бројам понатаму: 0
Јas ---ј-m-p-na-a---: Ј-- b----- p--------- Ј-s b-o-a- p-n-t-m-o- --------------------- Јas broјam ponatamoo:
četiri, pet, šest, ч---ри----т, шест ч------ п--- ш--- ч-т-р-, п-т- ш-с- ----------------- четири, пет, шест 0
c-ye-ir-,-pyet,---y-st c-------- p---- s----- c-y-t-r-, p-e-, s-y-s- ---------------------- chyetiri, pyet, shyest
sedam, osam, devet седум- --у-,----ет с----- о---- д---- с-д-м- о-у-, д-в-т ------------------ седум, осум, девет 0
sy-do--- o--o-- -ye-y-t s------- o----- d------ s-e-o-m- o-o-m- d-e-y-t ----------------------- syedoom, osoom, dyevyet
Ja brojim. Ја--бр---м. Ј-- б------ Ј-с б-о-а-. ----------- Јас бројам. 0
Ј-s-----a-. Ј-- b------ Ј-s b-o-a-. ----------- Јas broјam.
Ti brojiš. Т--б-о-ш. Т- б----- Т- б-о-ш- --------- Ти броиш. 0
Ti-br-ish. T- b------ T- b-o-s-. ---------- Ti broish.
On broji. Т-ј ----. Т-- б---- Т-ј б-о-. --------- Тој брои. 0
T-ј b-oi. T-- b---- T-ј b-o-. --------- Toј broi.
Jedan. Prvi. Ед--. П-в-. Е---- П---- Е-е-. П-в-. ----------- Еден. Први. 0
Ye-yen----v-. Y------ P---- Y-d-e-. P-v-. ------------- Yedyen. Prvi.
Dva. Drugi. Д----В---и. Д--- В----- Д-а- В-о-и- ----------- Два. Втори. 0
D--. Vtori. D--- V----- D-a- V-o-i- ----------- Dva. Vtori.
Tri. Treći. Три.---ет-. Т--- Т----- Т-и- Т-е-и- ----------- Три. Трети. 0
Tr-.-T-yet-. T--- T------ T-i- T-y-t-. ------------ Tri. Tryeti.
Četiri. Četvrti. Че-ири.----вр-и. Ч------ Ч------- Ч-т-р-. Ч-т-р-и- ---------------- Четири. Четврти. 0
Chyet--i.---ye-v-ti. C-------- C--------- C-y-t-r-. C-y-t-r-i- -------------------- Chyetiri. Chyetvrti.
Pet. Peti. П-т--Пет--. П--- П----- П-т- П-т-и- ----------- Пет. Петти. 0
P---.-Py----. P---- P------ P-e-. P-e-t-. ------------- Pyet. Pyetti.
Šest. Šesti. Ше--. -е---. Ш---- Ш----- Ш-с-. Ш-с-и- ------------ Шест. Шести. 0
Shy-s-.----esti. S------ S------- S-y-s-. S-y-s-i- ---------------- Shyest. Shyesti.
Sedam. Sedmi. Сед--. Седм-. С----- С----- С-д-м- С-д-и- ------------- Седум. Седми. 0
S---o--- Sy-dmi. S------- S------ S-e-o-m- S-e-m-. ---------------- Syedoom. Syedmi.
Osam. Osmi. Ос-м--О--и. О---- О---- О-у-. О-м-. ----------- Осум. Осми. 0
Oso-m.-O--i. O----- O---- O-o-m- O-m-. ------------ Osoom. Osmi.
Devet. Deveti. Д-в----Де-е--. Д----- Д------ Д-в-т- Д-в-т-. -------------- Девет. Девети. 0
Dy-vyet.---e-yet-. D------- D-------- D-e-y-t- D-e-y-t-. ------------------ Dyevyet. Dyevyeti.

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...