Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   ti መዓልታት ሰሙን

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [ትሽዓተ]

9 [tishi‘ate]

መዓልታት ሰሙን

[me‘alitati semuni]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Ponedjeljak እቲ --ይ እ- ሰ-- እ- ሰ-ይ ------ እቲ ሰኑይ 0
i-ī-s-nu-i i-- s----- i-ī s-n-y- ---------- itī senuyi
Utorak እ----ስ እ- ሰ-- እ- ሰ-ስ ------ እቲ ሰሉስ 0
itī----usi i-- s----- i-ī s-l-s- ---------- itī selusi
Srijeda እ--ረ-ዕ እ- ረ-- እ- ረ-ዕ ------ እቲ ረቡዕ 0
i--------i i-- r----- i-ī r-b-‘- ---------- itī rebu‘i
Četvrtak እቲ ሓ-ስ እ- ሓ-- እ- ሓ-ስ ------ እቲ ሓሙስ 0
itī --a-u-i i-- h------ i-ī h-a-u-i ----------- itī ḥamusi
Petak እቲ --ቢ እ- ዓ-- እ- ዓ-ቢ ------ እቲ ዓርቢ 0
itī---r-bī i-- ‘----- i-ī ‘-r-b- ---------- itī ‘aribī
Subota እ- -ዳም እ- ቀ-- እ- ቀ-ም ------ እቲ ቀዳም 0
it- ---da-i i-- k------ i-ī k-e-a-i ----------- itī k’edami
Nedjelja እቲ--ንበት እ- ሰ--- እ- ሰ-በ- ------- እቲ ሰንበት 0
i-ī --ni--ti i-- s------- i-ī s-n-b-t- ------------ itī senibeti
Sedmica እታ ሰሙን እ- ሰ-- እ- ሰ-ን ------ እታ ሰሙን 0
ita-sem-ni i-- s----- i-a s-m-n- ---------- ita semuni
od ponedjeljka do nedjelje ካብ ሰ-ይ ------በት ካ- ሰ-- ክ-- ሰ--- ካ- ሰ-ይ ክ-ብ ሰ-በ- --------------- ካብ ሰኑይ ክሳብ ሰንበት 0
k-b--s-nuy- -isab--se-ibe-i k--- s----- k----- s------- k-b- s-n-y- k-s-b- s-n-b-t- --------------------------- kabi senuyi kisabi senibeti
Prvi dan je ponedjeljak. እ---ዳ-ይ ---- -ኑይ-እ-። እ- ቀ--- መ--- ሰ-- እ-- እ- ቀ-ማ- መ-ል- ሰ-ይ እ-። -------------------- እቲ ቀዳማይ መዓልቲ ሰኑይ እዩ። 0
i-ī--’----a-i-me-a---ī-----y---yu። i-- k-------- m------- s----- i--- i-ī k-e-a-a-i m-‘-l-t- s-n-y- i-u- ---------------------------------- itī k’edamayi me‘alitī senuyi iyu።
Drugi dan je utorak. እቲ----- -ዓ-- ------። እ- ካ--- መ--- ሰ-- እ-- እ- ካ-ኣ- መ-ል- ሰ-ስ እ-። -------------------- እቲ ካልኣይ መዓልቲ ሰሉስ እዩ። 0
it- ka-i’a-- -e-al--- se-u-i --u። i-- k------- m------- s----- i--- i-ī k-l-’-y- m-‘-l-t- s-l-s- i-u- --------------------------------- itī kali’ayi me‘alitī selusi iyu።
Treći dan je srijeda. እ----ሳ--መ-ል---ቡዕ -ዩ። እ- ሳ--- መ--- ረ-- እ-- እ- ሳ-ሳ- መ-ል- ረ-ዕ እ-። -------------------- እቲ ሳልሳይ መዓልቲ ረቡዕ እዩ። 0
i-ī-sa---ayi-me‘a--tī----u‘- i--። i-- s------- m------- r----- i--- i-ī s-l-s-y- m-‘-l-t- r-b-‘- i-u- --------------------------------- itī salisayi me‘alitī rebu‘i iyu።
Četvrti dan je četvrtak. እቲ ራ--- መ-ል---ሙስ-እዩ። እ- ራ--- መ--- ሓ-- እ-- እ- ራ-ዓ- መ-ል- ሓ-ስ እ-። -------------------- እቲ ራብዓይ መዓልቲ ሓሙስ እዩ። 0
i-ī-rabi‘--- ----l--ī-ḥ-m--i---u። i-- r------- m------- h------ i--- i-ī r-b-‘-y- m-‘-l-t- h-a-u-i i-u- ---------------------------------- itī rabi‘ayi me‘alitī ḥamusi iyu።
Peti dan je petak. እ--ሓ-ሻ-----ቲ---ቢ--ዩ። እ- ሓ--- መ--- ዓ-- እ-- እ- ሓ-ሻ- መ-ል- ዓ-ቢ እ-። -------------------- እቲ ሓምሻይ መዓልቲ ዓርቢ እዩ። 0
i-- ---m-sh-y- me‘-l-tī-‘-r-bī-iyu። i-- h--------- m------- ‘----- i--- i-ī h-a-i-h-y- m-‘-l-t- ‘-r-b- i-u- ----------------------------------- itī ḥamishayi me‘alitī ‘aribī iyu።
Šesti dan je subota. እ--ሻዱ-- መ--ቲ --- --። እ- ሻ--- መ--- ቀ-- እ-- እ- ሻ-ሻ- መ-ል- ቀ-ም እ-። -------------------- እቲ ሻዱሻይ መዓልቲ ቀዳም እዩ። 0
i-ī -h--u--ayi -e‘------k--da-i ---። i-- s--------- m------- k------ i--- i-ī s-a-u-h-y- m-‘-l-t- k-e-a-i i-u- ------------------------------------ itī shadushayi me‘alitī k’edami iyu።
Sedmi dan je nedjelja. እ----ዓይ---------ት --። እ- ሻ--- መ--- ሰ--- እ-- እ- ሻ-ዓ- መ-ል- ሰ-በ- እ-። --------------------- እቲ ሻብዓይ መዓልቲ ሰንበት እዩ። 0
it--sh-----y--m-‘--it--se-------iyu። i-- s-------- m------- s------- i--- i-ī s-a-i-a-i m-‘-l-t- s-n-b-t- i-u- ------------------------------------ itī shabi‘ayi me‘alitī senibeti iyu።
Sedmica ima sedam dana. እ--ሰ-- ሸ--- መ-ል-ታት-ኣ--። እ- ሰ-- ሸ--- መ----- ኣ--- እ- ሰ-ን ሸ-ዓ- መ-ል-ታ- ኣ-ዎ- ----------------------- እቲ ሰሙን ሸውዓተ መዓልትታት ኣለዎ። 0
it- -e--ni --e--‘-t- -e‘alitit-t- a--w-። i-- s----- s-------- m----------- a----- i-ī s-m-n- s-e-i-a-e m-‘-l-t-t-t- a-e-o- ---------------------------------------- itī semuni shewi‘ate me‘alititati alewo።
Mi radimo samo pet dana. ንሕ- -ሙ-ተ-መዓል------ን---። ን-- ሓ--- መ---- ኢ- ን---- ን-ና ሓ-ሽ- መ-ል-ት ኢ- ን-ር-። ----------------------- ንሕና ሓሙሽተ መዓልታት ኢና ንሰርሕ። 0
n--̣ina ---mu-h--e-me---ita---īn- n-s-r-h--። n------ h--------- m--------- ī-- n--------- n-h-i-a h-a-u-h-t- m-‘-l-t-t- ī-a n-s-r-h-i- -------------------------------------------- niḥina ḥamushite me‘alitati īna niseriḥi።

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!