Knjiga fraza

bs Jučer – danas – sutra   »   be Учора – сёння – заўтра

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [Дзесяць]

10 [Dzesyats’]

Учора – сёння – заўтра

[Uchora – sennya – zautra]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Jučer je bila subota. У-о-- --л---уб-та. У---- б--- с------ У-о-а б-л- с-б-т-. ------------------ Учора была субота. 0
U--or- by---s-b-t-. U----- b--- s------ U-h-r- b-l- s-b-t-. ------------------- Uchora byla subota.
Jučer sam bio / bila u kinu. Уч-ра-я-быў-/ б--а у-- ---іно. У---- я б-- / б--- у / ў к---- У-о-а я б-ў / б-л- у / ў к-н-. ------------------------------ Учора я быў / была у / ў кіно. 0
U---r-------- --b-l--- ----k-no. U----- y- b-- / b--- u / u k---- U-h-r- y- b-u / b-l- u / u k-n-. -------------------------------- Uchora ya byu / byla u / u kіno.
Film je bio interesantan. Фі-ьм быў---к-в-. Ф---- б-- ц------ Ф-л-м б-ў ц-к-в-. ----------------- Фільм быў цікавы. 0
Fіl-m-by----і-a-y. F---- b-- t------- F-l-m b-u t-і-a-y- ------------------ Fіl’m byu tsіkavy.
Danas je nedjelja. Сёння--я-зеля. С---- н------- С-н-я н-д-е-я- -------------- Сёння нядзеля. 0
S-nn-- n-ad-e--a. S----- n--------- S-n-y- n-a-z-l-a- ----------------- Sennya nyadzelya.
Danas ne radim. С---- я -- ----ую. С---- я н- п------ С-н-я я н- п-а-у-. ------------------ Сёння я не працую. 0
Sen--a-ya ne-p----uy-. S----- y- n- p-------- S-n-y- y- n- p-a-s-y-. ---------------------- Sennya ya ne pratsuyu.
Ostajem kod kuće. Я-з--т--с- д-м-. Я з------- д---- Я з-с-а-с- д-м-. ---------------- Я застаюся дома. 0
Y- -as---us-- d---. Y- z--------- d---- Y- z-s-a-u-y- d-m-. ------------------- Ya zastayusya doma.
Sutra je ponedjeljak. З-ў--- --ня--ела-. З----- п---------- З-ў-р- п-н-д-е-а-. ------------------ Заўтра панядзелак. 0
Z----- p--ya-zel-k. Z----- p----------- Z-u-r- p-n-a-z-l-k- ------------------- Zautra panyadzelak.
Sutra ponovo radim. За-тр----зноў ---ц--. З----- я з--- п------ З-ў-р- я з-о- п-а-у-. --------------------- Заўтра я зноў працую. 0
Z-ut-a-y- zno- -ratsu-u. Z----- y- z--- p-------- Z-u-r- y- z-o- p-a-s-y-. ------------------------ Zautra ya znou pratsuyu.
Ja radim u birou. Я пра--ю-ў о----. Я п----- ў о----- Я п-а-у- ў о-і-е- ----------------- Я працую ў офісе. 0
Ya -ra--u-- ----іs-. Y- p------- u o----- Y- p-a-s-y- u o-і-e- -------------------- Ya pratsuyu u ofіse.
Ko je to? Х-о-гэта? Х-- г---- Х-о г-т-? --------- Хто гэта? 0
Kh-- -eta? K--- g---- K-t- g-t-? ---------- Khto geta?
To je Petar. Г--а -ет--. Г--- П----- Г-т- П-т-р- ----------- Гэта Петэр. 0
G-ta-Pe-er. G--- P----- G-t- P-t-r- ----------- Geta Peter.
Petar je student. Пе--р –-с-уд-нт. П---- – с------- П-т-р – с-у-э-т- ---------------- Петэр – студэнт. 0
P-----– stude--. P---- – s------- P-t-r – s-u-e-t- ---------------- Peter – student.
Ko je to? Х---гэт-? Х-- г---- Х-о г-т-? --------- Хто гэта? 0
Kh------a? K--- g---- K-t- g-t-? ---------- Khto geta?
To je Marta. Г-та М----. Г--- М----- Г-т- М-р-а- ----------- Гэта Марта. 0
G--a -a---. G--- M----- G-t- M-r-a- ----------- Geta Marta.
Marta je sekretarica. М--т----са-р-та--а. М---- – с---------- М-р-а – с-к-а-а-к-. ------------------- Марта – сакратарка. 0
Marta –------t----. M---- – s---------- M-r-a – s-k-a-a-k-. ------------------- Marta – sakratarka.
Petаr i Marta su prijatelji. Пет-- і--а-та-- ся--ы. П---- і М---- – с----- П-т-р і М-р-а – с-б-ы- ---------------------- Петэр і Марта – сябры. 0
Pe-er-і Mart----s-abry. P---- і M---- – s------ P-t-r і M-r-a – s-a-r-. ----------------------- Peter і Marta – syabry.
Petаr je Martin prijatelj. Пе-э--–--я-а--Мар--. П---- – с---- М----- П-т-р – с-б-р М-р-ы- -------------------- Петэр – сябар Марты. 0
P-t-r-------ar -----. P---- – s----- M----- P-t-r – s-a-a- M-r-y- --------------------- Peter – syabar Marty.
Marta je Petrova prijateljica. М--та – -я--о--а П---р-. М---- – с------- П------ М-р-а – с-б-о-к- П-т-р-. ------------------------ Марта – сяброўка Петэра. 0
Ma--a-- sy-br-uka Pe--ra. M---- – s-------- P------ M-r-a – s-a-r-u-a P-t-r-. ------------------------- Marta – syabrouka Petera.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne naučne studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari naveče može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju muzika ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika takođe! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovo reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju dobro odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Da li ste to znali?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 miliona to je maternji jezik. U nekoliko tačaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno dijalekata koji su djelimice veoma različiti. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da jedva mogu da se obrazuju za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako dijalekti u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!