Knjiga fraza

bs Djelatnosti   »   ar ‫الأنشطة والأعمال‬

13 [trinaest]

Djelatnosti

Djelatnosti

‫13 [ثلاثة عشر]‬

13 [thlathat eashr]

‫الأنشطة والأعمال‬

[al'anshitat wal'aemala]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski arapski Igra Više
Šta radi Marta? ‫---ا---م----ر---‬ ‫---- ت--- م------ ‫-ا-ا ت-م- م-ر-ا-‬ ------------------ ‫ماذا تعمل مارتا؟‬ 0
mad-a t------ma-t-? m---- t----- m----- m-d-a t-e-a- m-r-a- ------------------- madha taemal marta?
Ona radi u birou. ‫ه--ت-ت-ل -ي-ا----ب-.‬ ‫-- ت---- ف- ا-------- ‫-ي ت-ت-ل ف- ا-م-ت-؟-‬ ---------------------- ‫هي تشتغل في المكتب؟.‬ 0
hi------a-h----- ------b-. h- t--------- f- a-------- h- t-s-t-g-i- f- a-m-k-b-. -------------------------- hi tashtaghil fi almaktb?.
Ona radi na kompjuteru. ‫إ--- ت---ل على---ح--و--‬ ‫---- ت---- ع-- ا-------- ‫-ن-ا ت-ت-ل ع-ى ا-ح-س-ب-‬ ------------------------- ‫إنها تشتغل على الحاسوب.‬ 0
'iina-a --sh----il -a--- a--asub-. '------ t--------- e---- a-------- '-i-a-a t-s-t-g-i- e-l-a a-h-s-b-. ---------------------------------- 'iinaha tashtaghil ealaa alhasuba.
Gdje je Marta? ‫-ي-----تا-‬ ‫--- م------ ‫-ي- م-ر-ا-‬ ------------ ‫أين مارتا؟‬ 0
a-n -ar--? a-- m----- a-n m-r-a- ---------- ayn marta?
U kinu. ‫فى-ا-س-نم-.‬ ‫-- ا-------- ‫-ى ا-س-ن-ا-‬ ------------- ‫فى السينما.‬ 0
fa- al-ay-a--. f-- a--------- f-a a-s-y-a-a- -------------- faa alsaynama.
Ona gleda film. ‫--ه- ت-اهد فيلم---‬ ‫---- ت---- ف------- ‫-ن-ا ت-ا-د ف-ل-ً-.- -------------------- ‫إنها تشاهد فيلمًا.‬ 0
'---a-a t--h--i---ylma--. '------ t------- f------- '-i-a-a t-s-a-i- f-l-a-a- ------------------------- 'iinaha tushahid fylmana.
Šta radi Petar? ‫م-ذا --مل ---ر؟‬ ‫---- ي--- ب----- ‫-ا-ا ي-م- ب-ت-؟- ----------------- ‫ماذا يعمل بيتر؟‬ 0
mad-a-yae--- -ytr? m---- y----- b---- m-d-a y-e-a- b-t-? ------------------ madha yaemal bytr?
On studira na univerzitetu. ‫إ-- -در--ف-----ا-عة-‬ ‫--- ي--- ف- ا-------- ‫-ن- ي-ر- ف- ا-ج-م-ة-‬ ---------------------- ‫إنه يدرس في الجامعة.‬ 0
'i-----yad--- -i a-j--i--t. '----- y----- f- a--------- '-i-a- y-d-u- f- a-j-m-e-t- --------------------------- 'iinah yadrus fi aljamieat.
On studira jezike. ‫هو -در----ات.‬ ‫-- ي--- ل----- ‫-و ي-ر- ل-ا-.- --------------- ‫هو يدرس لغات.‬ 0
hw y-d----l-g----. h- y----- l------- h- y-d-u- l-g-a-a- ------------------ hw yadrus lighata.
Gdje je Petar? ‫-ين-ب--ر؟‬ ‫--- ب----- ‫-ي- ب-ت-؟- ----------- ‫أين بيتر؟‬ 0
a-n --tr? a-- b---- a-n b-t-? --------- ayn bytr?
U kafiću. ‫ف------هى.‬ ‫-- ا------- ‫-ى ا-م-ه-.- ------------ ‫فى المقهى.‬ 0
fa- --maq--a. f-- a-------- f-a a-m-q-a-. ------------- faa almaqhaa.
On pije kafu. ‫-نه -شر---ه---‬ ‫--- ي--- ق----- ‫-ن- ي-ر- ق-و-.- ---------------- ‫إنه يشرب قهوة.‬ 0
'ii-a--y--hrab qa-----n. '----- y------ q-------- '-i-a- y-s-r-b q-h-a-a-. ------------------------ 'iinah yashrab qahwatan.
Kuda idu rado? ‫إلى---ن تو--ن ا-ذ----‬ ‫--- أ-- ت---- ا------- ‫-ل- أ-ن ت-د-ن ا-ذ-ا-؟- ----------------------- ‫إلى أين تودون الذهاب؟‬ 0
'i---a 'a-n tuad-wn a-dh-ab? '----- '--- t------ a------- '-i-a- '-y- t-a-u-n a-d-h-b- ---------------------------- 'iilaa 'ayn tuaduwn aldhhab?
Na koncert. ‫إ----ل-ف-ة -لمو---ية-‬ ‫--- ا----- ا---------- ‫-ل- ا-ح-ل- ا-م-س-ق-ة-‬ ----------------------- ‫إلى الحفلة الموسيقية.‬ 0
'ii-a--al-af-at ---u-iqi--. '----- a------- a---------- '-i-a- a-h-f-a- a-m-s-q-a-. --------------------------- 'iilaa alhaflat almusiqiat.
Oni rado slušaju muziku. ‫-- يح-----ماع--لم-----.‬ ‫-- ي---- س--- ا--------- ‫-م ي-ب-ن س-ا- ا-م-س-ق-.- ------------------------- ‫هم يحبون سماع الموسيقى.‬ 0
h--yu-i---n--a--e----usiqa-. h- y------- s---- a--------- h- y-h-b-w- s-m-e a-m-s-q-a- ---------------------------- hm yuhibuwn samae almusiqaa.
Kuda oni ne idu rado? ‫إلى-أي-----يرغبون-ا--هاب؟‬ ‫--- أ-- ل- ي----- ا------- ‫-ل- أ-ن ل- ي-غ-و- ا-ذ-ا-؟- --------------------------- ‫إلى أين لا يرغبون الذهاب؟‬ 0
'i--aa---y---- ---gh-b-n--ldh----? '----- '--- l- y-------- a-------- '-i-a- '-y- l- y-r-h-b-n a-d-a-a-? ---------------------------------- 'iilaa 'ayn la yarghabun aldhahab?
U disko. ‫-----ل-رقص-‬ ‫--- ا------- ‫-ل- ا-م-ق-.- ------------- ‫إلى المرقص.‬ 0
'ii--a-al-arqas. '----- a-------- '-i-a- a-m-r-a-. ---------------- 'iilaa almarqas.
Oni ne plešu rado. ‫ه---ا-ي-ب-ن-ا-ر-ص.‬ ‫-- ل- ي---- ا------ ‫-م ل- ي-ب-ن ا-ر-ص-‬ -------------------- ‫هم لا يحبون الرقص.‬ 0
hm l----h-bu-- ----qs-. h- l- y------- a------- h- l- y-h-b-w- a-r-q-a- ----------------------- hm la yuhibuwn alraqsa.

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi širom svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek maternji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezičke oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često baziraju na evropskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici takođe imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je zato što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Takođe dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Da li ste to znali?
Finski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s mađarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!