Knjiga fraza

bs Djelatnosti   »   hi काम

13 [trinaest]

Djelatnosti

Djelatnosti

१३ [तेरह]

13 [terah]

काम

[kaam]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hindski Igra Više
Šta radi Marta? म-र-----्या -रती -ै? म----- क--- क--- ह-- म-र-थ- क-य- क-त- ह-? -------------------- मार्था क्या करती है? 0
ma--t-a--ya-ka-------a-? m------ k-- k------ h--- m-a-t-a k-a k-r-t-e h-i- ------------------------ maartha kya karatee hai?
Ona radi u birou. वह क-र्याल- --- क-- करत- है व- क------- म-- क-- क--- ह- व- क-र-य-ल- म-ं क-म क-त- ह- --------------------------- वह कार्यालय में काम करती है 0
v-h ka-ry--la-----n----m k--a-ee hai v-- k--------- m--- k--- k------ h-- v-h k-a-y-a-a- m-i- k-a- k-r-t-e h-i ------------------------------------ vah kaaryaalay mein kaam karatee hai
Ona radi na kompjuteru. वह क-प--ूटर क- क-म--रती--ै व- क------- क- क-- क--- ह- व- क-प-य-ट- क- क-म क-त- ह- -------------------------- वह कंप्यूटर का काम करती है 0
va- kam-y--t------k-a- ---a-e- h-i v-- k--------- k- k--- k------ h-- v-h k-m-y-o-a- k- k-a- k-r-t-e h-i ---------------------------------- vah kampyootar ka kaam karatee hai
Gdje je Marta? मार--ा----- है? म----- क--- ह-- म-र-थ- क-ा- ह-? --------------- मार्था कहाँ है? 0
ma-rth- ----an-ha-? m------ k----- h--- m-a-t-a k-h-a- h-i- ------------------- maartha kahaan hai?
U kinu. स-----घर -ें स------- म-- स-न-म-घ- म-ं ------------ सिनेमाघर में 0
s-nem-ag--r--ein s---------- m--- s-n-m-a-h-r m-i- ---------------- sinemaaghar mein
Ona gleda film. व- -क फ-िल-म --- ----है व- ए- फ----- द-- र-- ह- व- ए- फ-ि-्- द-ख र-ी ह- ----------------------- वह एक फ़िल्म देख रही है 0
vah -k-film -e-----hee-hai v-- e- f--- d--- r---- h-- v-h e- f-l- d-k- r-h-e h-i -------------------------- vah ek film dekh rahee hai
Šta radi Petar? पी-र-क्---कर-ा --? प--- क--- क--- ह-- प-ट- क-य- क-त- ह-? ------------------ पीटर क्या करता है? 0
p---ar -ya --ra-a--a-? p----- k-- k----- h--- p-e-a- k-a k-r-t- h-i- ---------------------- peetar kya karata hai?
On studira na univerzitetu. वह---श्वव------य --- पढ-त---ै व- व------------ म-- प---- ह- व- व-श-व-ि-्-ा-य म-ं प-़-ा ह- ----------------------------- वह विश्वविद्यालय में पढ़ता है 0
va- -i-h-avidyaa-ay m------dha-- hai v-- v-------------- m--- p------ h-- v-h v-s-v-v-d-a-l-y m-i- p-d-a-a h-i ------------------------------------ vah vishvavidyaalay mein padhata hai
On studira jezike. व--भा---ँ-पढ--र-- है व- भ----- प-- र-- ह- व- भ-ष-ए- प-़ र-ा ह- -------------------- वह भाषाएँ पढ़ रहा है 0
v-h----a-ha-n--adh-r--- hai v-- b-------- p--- r--- h-- v-h b-a-s-a-n p-d- r-h- h-i --------------------------- vah bhaashaen padh raha hai
Gdje je Petar? प-टर ---ँ-ह-? प--- क--- ह-- प-ट- क-ा- ह-? ------------- पीटर कहाँ है? 0
pe---r-kah-a- ---? p----- k----- h--- p-e-a- k-h-a- h-i- ------------------ peetar kahaan hai?
U kafiću. कैफ-- म-ं क---- म-- क-फ-े म-ं --------- कैफ़े में 0
kai----ein k---- m--- k-i-e m-i- ---------- kaife mein
On pije kafu. वह-क-फ-ी प- र-ा है व- क---- प- र-- ह- व- क-फ-ी प- र-ा ह- ------------------ वह कॉफ़ी पी रहा है 0
va- --f-- pee ---a-hai v-- k---- p-- r--- h-- v-h k-f-e p-e r-h- h-i ---------------------- vah kofee pee raha hai
Kuda idu rado? उनको-------ा-ा अ-्-ा-लग----ै? उ--- क--- ज--- अ---- ल--- ह-- उ-क- क-ा- ज-न- अ-्-ा ल-त- ह-? ----------------------------- उनको कहाँ जाना अच्छा लगता है? 0
u--k--k--a-- ja-na achchha---ga-- hai? u---- k----- j---- a------ l----- h--- u-a-o k-h-a- j-a-a a-h-h-a l-g-t- h-i- -------------------------------------- unako kahaan jaana achchha lagata hai?
Na koncert. स--ी- – सम---ह -ें स---- – स----- म-- स-ग-त – स-ा-ो- म-ं ------------------ संगीत – समारोह में 0
sa-g----- sa---ro- -e-n s------ – s------- m--- s-n-e-t – s-m-a-o- m-i- ----------------------- sangeet – samaaroh mein
Oni rado slušaju muziku. उ--ो-स---------- -च--- ल--ा -ै उ--- स---- स---- अ---- ल--- ह- उ-क- स-ग-त स-न-ा अ-्-ा ल-त- ह- ------------------------------ उनको संगीत सुनना अच्छा लगता है 0
una-o--an---- s---na----c-ha--a---- h-i u---- s------ s----- a------ l----- h-- u-a-o s-n-e-t s-n-n- a-h-h-a l-g-t- h-i --------------------------------------- unako sangeet sunana achchha lagata hai
Kuda oni ne idu rado? उ----कह-ँ--ा-ा--च्-ा-न-ी- लगता-है? उ--- क--- ज--- अ---- न--- ल--- ह-- उ-क- क-ा- ज-न- अ-्-ा न-ी- ल-त- ह-? ---------------------------------- उनको कहाँ जाना अच्छा नहीं लगता है? 0
u-a-o-ka--an j-a-a -----ha--ah-- --g-t- ---? u---- k----- j---- a------ n---- l----- h--- u-a-o k-h-a- j-a-a a-h-h-a n-h-n l-g-t- h-i- -------------------------------------------- unako kahaan jaana achchha nahin lagata hai?
U disko. ड----ो --ं ड----- म-- ड-स-क- म-ं ---------- डिस्को में 0
dis-- ---n d---- m--- d-s-o m-i- ---------- disko mein
Oni ne plešu rado. उ-क- ----- --्-----ी- लगता -ै उ--- न---- अ---- न--- ल--- ह- उ-क- न-च-ा अ-्-ा न-ी- ल-त- ह- ----------------------------- उनको नाचना अच्छा नहीं लगता है 0
una-o ---c---a a-hc-------i- l-ga-a--ai u---- n------- a------ n---- l----- h-- u-a-o n-a-h-n- a-h-h-a n-h-n l-g-t- h-i --------------------------------------- unako naachana achchha nahin lagata hai

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi širom svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek maternji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezičke oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često baziraju na evropskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici takođe imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je zato što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Takođe dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Da li ste to znali?
Finski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s mađarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!