Knjiga fraza

bs Boje   »   ku Colors

14 [četrnaest]

Boje

Boje

14 [çardeh]

Colors

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Snijeg je bijel. Berf--pî --. B--- s-- y-- B-r- s-î y-. ------------ Berf spî ye. 0
Sunce je žuto. Ta---e- e. T-- z-- e- T-v z-r e- ---------- Tav zer e. 0
Narandža je narandžasta. P-r-eqa- p-rteq--- y-. P------- p-------- y-- P-r-e-a- p-r-e-a-î y-. ---------------------- Porteqal pirteqalî ye. 0
Trešnja je crvena. Gê--z---- e. G---- s-- e- G-l-z s-r e- ------------ Gêlaz sor e. 0
Nebo je plavo. E-m-n-ş-n--. E---- ş-- e- E-m-n ş-n e- ------------ Ezman şîn e. 0
Trava je zelena. Çî-en kes--e. Ç---- k--- e- Ç-m-n k-s- e- ------------- Çîmen kesk e. 0
Zemlja je smeđa. Ax-qehw-yî---. A- q------ y-- A- q-h-e-î y-. -------------- Ax qehweyî ye. 0
Oblak je siv. Ew- --w- -. E-- g--- e- E-r g-w- e- ----------- Ewr gewr e. 0
Gume su crne. L----k r-- i-. L----- r-- i-- L-s-î- r-ş i-. -------------- Lastîk reş in. 0
Koje boje je snijeg? Bijele. Rengê---r---çi --- -pî. R---- b---- ç- y-- S--- R-n-ê b-r-ê ç- y-? S-î- ----------------------- Rengê berfê çi ye? Spî. 0
Koje boje je sunce? Žute. Re--ê-t--ê-çi-ye? Ze-. R---- t--- ç- y-- Z--- R-n-ê t-v- ç- y-? Z-r- ---------------------- Rengê tavê çi ye? Zer. 0
Koje boje je narandža? Narandžaste. Re--- p---eq-lê çi---?-P-rt--al-. R---- p-------- ç- y-- P--------- R-n-ê p-r-e-a-ê ç- y-? P-r-e-a-î- --------------------------------- Rengê porteqalê çi ye? Pirteqalî. 0
Koje boje je trešnja? Crvene. R-n----ê-az- ç- -e?----. R---- g----- ç- y-- S--- R-n-ê g-l-z- ç- y-? S-r- ------------------------ Rengê gêlazê çi ye? Sor. 0
Koje boje je nebo? Plave. R-n---e-m-n----y-- Şîn. R---- e---- ç- y-- Ş--- R-n-ê e-m-n ç- y-? Ş-n- ----------------------- Rengê ezmên çi ye? Şîn. 0
Koje boje je trava? Zelene. R------î-e-- çi y----sk. R---- ç----- ç- y------- R-n-ê ç-m-n- ç- y-?-e-k- ------------------------ Rengê çîmenê çi ye?Kesk. 0
Koje boje je zemlja? Smeđe. Ax-b- -- -en-î-y-?-Qehw-yî A- b- ç- r---- y-- Q------ A- b- ç- r-n-î y-? Q-h-e-î -------------------------- Ax bi çi rengî ye? Qehweyî 0
Koje boje je oblak? Sive. Re-g- e-ran-çi-y-----w-. R---- e---- ç- y-- G---- R-n-ê e-r-n ç- y-? G-w-. ------------------------ Rengê ewran çi ye? Gewr. 0
Koje boje su gume? Crne. La--î- b---------î ne--Re-. L----- b- ç- r---- n-- R--- L-s-î- b- ç- r-n-î n-? R-ş- --------------------------- Lastîk bi çi rengî ne? Reş. 0

Žene govore drugačije od muškaraca

Svi znamo da se žene i muškarci razlikuju. Ali jeste li znali da i različito govore? To je pokazalo više istraživanja. Žene koriste drugačiji jezički obrazac od muškaraca. Često se izražavaju indirektno i suzdržano. Muškarci se, s druge strane, koriste direktnim i jasnim jezikom. Takođe se razlikuju i teme kojima se bave. Muškarci puno pričaju o vijestima, privredi ili sportu. Ženama su draže društvene teme poput porodice ili zdravlja. Muškarci dakle radije pričaju o činjenicama. Žene radije pričaju o ljudima. Neobično je da žene nastoje komunicirati “slabijim” jezikom. To znači da se izražavaju opreznije ili pristojnije. Žene takođe postavljaju više pitanja. Vjerovatno na taj način nastoje održati sklad i izbjeći svađu. Štoviše, žene imaju puno veći vokabular za izražavanje osjećaja. Za muškarce je razgovor često jedna vrsta takmičenja. Njihov jezik je vidljivo provokativniji i agresivniji. Muškarci dnevno izgovore manje riječi od žena. Neki istraživači tvrde da je za to zaslužna struktura mozga. Jer se mozak žena i muškaraca razlikuje. To znači da su i njihovi centri za govor drugačije građeni. Vjerovatno na naš jezik utječu još i drugi faktori. Nauka ovu oblast još nije dovoljno proučila. Žene i muškarci ipak ne govore sasvim različite jezike. Dakle, nesporazumi ne moraju nastajati. Postoji puno strategija za uspješnu komunikaciju. Najjednostavnija je: Pažljivije slušati!
Da li ste to znali?
Francuski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Srodan je s drugim romanskim jezicima kao što su španski ili italijanski. Francuski se danas govori na svim kontinentima. Za više od 110 miliona ljudi to je maternji jezik. Ukupno oko 220 miliona ljudi govori francuski. Zato je francuski svjetski jezik. Puno međunarodnih organizacija koristi francuski kao službeni jezik. Francuski je prije bio takođe jezik diplomatije. Danas je tu ulogu velikim dijelom preuzeo engleski. Ipak je francuski kao i prije jedan od najvažnijih jezika sporazumijevanja među različitim narodima (lingua franca). A broj govornika već godinama stalno raste! Razlog tome je snažan priraštaj stanovništva u afričkom i arapskom području. I na karipskim ostrvima ili u Južnom Pacifiku se govori francuski. Ko rado putuje, treba obavezno učiti francuski!