Knjiga fraza

bs Voće i životne namirnice   »   ar ‫فواكه ومواد غذائية.‬

15 [petnaest]

Voće i životne namirnice

Voće i životne namirnice

‫15[خمسة عشر]‬

15[khimsat eashr]

‫فواكه ومواد غذائية.‬

[fwakih wamawadu ghadhayiyata.]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski arapski Igra Više
Ja imam jagodu. ‫-د--حب- ف---ل-.‬ ‫--- ح-- ف------- ‫-د- ح-ة ف-ا-ل-.- ----------------- ‫لدي حبة فراولة.‬ 0
l-i- --ba- -a-a-i-at-. l--- h---- f---------- l-i- h-b-t f-r-w-l-t-. ---------------------- ldiy habat farawilata.
Ja imam kivi i lubenicu. ‫لدي حبة ك-وي--شما--.‬ ‫--- ح-- ك--- و------- ‫-د- ح-ة ك-و- و-م-م-.- ---------------------- ‫لدي حبة كيوي وشمامة.‬ 0
l-iy h-b-t--ayui-n -ash----at-. l--- h---- k------ w----------- l-i- h-b-t k-y-i-n w-s-i-a-a-a- ------------------------------- ldiy habat kayuiun washimamata.
Ja imam narandžu i grejpfrut. ‫--ي-بر-ق--ة-و-بة -ري- ف---.‬ ‫--- ب------ و--- ج--- ف----- ‫-د- ب-ت-ا-ة و-ب- ج-ي- ف-و-.- ----------------------------- ‫لدي برتقالة وحبة جريب فروت.‬ 0
l-----rtaq-l---wahab-t j-rib-far---. l-- b--------- w------ j---- f------ l-i b-r-a-a-a- w-h-b-t j-r-b f-r-t-. ------------------------------------ ldi birtaqalat wahabat jarib faruta.
Ja imam jabuku i mango. ‫ل-ي تف-ح- --بة-ما---.‬ ‫--- ت---- و--- م------ ‫-د- ت-ا-ة و-ب- م-ن-و-‬ ----------------------- ‫لدي تفاحة وحبة مانجو.‬ 0
ldiy tafa--t-wahubat-m--nij-. l--- t------ w------ m------- l-i- t-f-h-t w-h-b-t m-a-i-u- ----------------------------- ldiy tafahat wahubat maaniju.
Ja imam bananu i ananas. ‫-د-----ة و-ب- -ن---س.‬ ‫--- م--- و--- أ------- ‫-د- م-ز- و-ب- أ-ا-ا-.- ----------------------- ‫لدي موزة وحبة أناناس.‬ 0
l-i--a--a--w-hi-at 'a-a-a-. l-- m----- w------ '------- l-i m-w-a- w-h-b-t '-n-n-s- --------------------------- ldi mawzat wahibat 'ananas.
Ja pravim voćnu salatu. ‫----أحض- سل-- فو----‬ ‫--- أ--- س--- ف------ ‫-ن- أ-ض- س-ط- ف-ا-ه-‬ ---------------------- ‫إني أحضر سلطة فواكه.‬ 0
'---- -a-d------ta-an-faw---h-. '---- '----- s------- f-------- '-i-i '-h-i- s-l-a-a- f-w-k-h-. ------------------------------- 'iini 'ahdir sultatan fawakaha.
Ja jedem tost. ‫إني --ل ------محم-اً-‬ ‫--- آ-- خ---- م------- ‫-ن- آ-ل خ-ز-ً م-م-ا-.- ----------------------- ‫إني آكل خبزاً محمصاً.‬ 0
'---i a-ul----z-an ---s---. '---- a--- k------ m------- '-i-i a-u- k-b-a-n m-m-a-n- --------------------------- 'iini akul khbzaan mhmsaan.
Ja jedem tost s maslacem. ‫ آكل ---ا--م----- -- زبدة.‬ ‫ آ-- خ---- م----- م- ز----- ‫ آ-ل خ-ز-ً م-م-ا- م- ز-د-.- ---------------------------- ‫ آكل خبزاً محمصاً مع زبدة.‬ 0
a--- -hb-a-- --m--a--mae-z-bdat-. a--- k------ m------ m-- z------- a-i- k-b-a-n m-m-a-n m-e z-b-a-a- --------------------------------- akil khbzaan mhmsaan mae zabdata.
Ja jedem tost s maslacem i marmeladom. ‫آكل--بزاً م-مص---مع-ز--- وم-ب-.‬ ‫--- خ---- م----- م- ز--- و------ ‫-ك- خ-ز-ً م-م-ا- م- ز-د- و-ر-ى-‬ --------------------------------- ‫آكل خبزاً محمصاً مع زبدة ومربى.‬ 0
akil--kh-za-n-mh-s----m------ada- wama-ba-. a---- k------ m------ m-- z------ w-------- a-i-u k-b-a-n m-m-a-n m-e z-b-d-t w-m-r-a-. ------------------------------------------- akilu khbzaan mhmsaan mae zabadat wamarbaa.
Ja jedem sendvič. ‫-كل س--و---‬ ‫--- س------- ‫-ك- س-د-ي-ة- ------------- ‫آكل سندويشة‬ 0
aki-u-s----i-h-t a---- s--------- a-i-u s-n-w-s-a- ---------------- akilu sandwishat
Ja jedem sendvič s margarinom. ‫آكل-سن----ة -ع مرغ-ي--‬ ‫--- س------ م- م------- ‫-ك- س-د-ي-ة م- م-غ-ي-.- ------------------------ ‫آكل سندويشة مع مرغرين.‬ 0
ak-l --ni-w---a--m-e murgh-rin-. a--- s---------- m-- m---------- a-i- s-n-d-i-h-t m-e m-r-h-r-n-. -------------------------------- akil sinidwishat mae murgharina.
Ja jedem sendvič s margarinom i paradajzom. ‫آ-ل س--و--ة م--م----ن --ند-رة.‬ ‫--- س------ م- م----- و-------- ‫-ك- س-د-ي-ة م- م-غ-ي- و-ن-و-ة-‬ -------------------------------- ‫آكل سندويشة مع مرغرين وبندورة.‬ 0
a--l--a------h-t--ae -ar--a-i--wa---d--at-. a--- s---------- m-- m-------- w----------- a-i- s-n-d-i-h-t m-e m-r-h-r-n w-b-n-u-a-a- ------------------------------------------- akil sanidwishat mae margharin wabindurata.
Mi trebamo hljeba / kruha i riže. ‫--ن--ن-ت-- خب-اً و-ر--ً.‬ ‫---- ن---- خ---- و------- ‫-ن-ا ن-ت-ج خ-ز-ً و-ر-ا-.- -------------------------- ‫إننا نحتاج خبزاً وأرزاً.‬ 0
'-i---a n--t-j kh-z-an -------. '------ n----- k------ w------- '-i-a-a n-h-a- k-b-a-n w-r-a-n- ------------------------------- 'iinana nahtaj khbzaan warzaan.
Mi trebamo ribu i odreske. ‫ن-- بحاج- للس-ك-و-ر-ئ- ا-لحم-‬ ‫--- ب---- ل---- و----- ا------ ‫-ح- ب-ا-ة ل-س-ك و-ر-ئ- ا-ل-م-‬ ------------------------------- ‫نحن بحاجة للسمك وشرائح اللحم.‬ 0
nha- ------t -ilsama--w-sha-a-ih-----h--. n--- b------ l------- w--------- a------- n-a- b-h-j-t l-l-a-a- w-s-a-a-i- a-l-h-a- ----------------------------------------- nhan bihajat lilsamak washarayih allahma.
Mi trebamo picu i špagete. ‫ن-ن ب--جة --يت----سب-غ---.‬ ‫--- ب---- ل----- و--------- ‫-ح- ب-ا-ة ل-ي-ز- و-ب-غ-ت-.- ---------------------------- ‫نحن بحاجة لبيتزا وسباغيتي.‬ 0
n-an-b-haja- -iba--a-an- w-sa-a---ati. n--- b------ l---------- w------------ n-a- b-h-j-t l-b-y-a-a-a w-s-b-g-i-t-. -------------------------------------- nhan bihajat libaytazana wasabaghiati.
Šta još trebamo? ‫---- --تاج-أ-ضا-؟‬ ‫---- ن---- أ------ ‫-ا-ا ن-ت-ج أ-ض-ً-‬ ------------------- ‫ماذا نحتاج أيضاً؟‬ 0
m-d-- -aht---a--a--? m---- n----- a------ m-d-a n-h-a- a-d-a-? -------------------- madha nahtaj aydaan?
Mi trebamo mrkvu i paradajz za supu. ‫نحن-ب-اجة---زر---ن--رة ل-ح-ا-.‬ ‫--- ب---- ل--- و------ ل------- ‫-ح- ب-ا-ة ل-ز- و-ن-و-ة ل-ح-ا-.- -------------------------------- ‫نحن بحاجة لجزر وبندورة للحساء.‬ 0
n----b--aj-t---j-z--w-b-n-ura- --l-sa'. n--- b------ l----- w--------- l------- n-a- b-h-j-t l-j-z- w-b-n-u-a- l-l-s-'- --------------------------------------- nhan bihajat lijazr wabindurat lilhsa'.
Gdje je supermarket? ‫أي---- ال---- ---بير؟‬ ‫--- ه- ا----- ا------- ‫-ي- ه- ا-م-ج- ا-ك-ي-؟- ----------------------- ‫أين هو المتجر الكبير؟‬ 0
'a-n-h- -l---------l-a---? '--- h- a-------- a------- '-y- h- a-m-t-j-r a-k-b-r- -------------------------- 'ayn hu almutajir alkabir?

Mediji i jezik

Na naš jezik takođe utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što brže izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobija verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Takođe postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tome ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Nauka na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Takođe: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas raduje!
Da li ste to znali?
Gruzijski govori oko 4 miliona ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezički fond govori puno o historiji Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!