Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   ti እዋናት-ዓመትን ኩነታት ኣየርን

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [ዓሰርተሽዱሽተ]

16 [‘aseriteshidushite]

እዋናት-ዓመትን ኩነታት ኣየርን

[iwanati-‘ametini kunetati ayerini]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
Ovo su godišnja doba: እ-ኦ-’-- እዋና----- እዮም፥ እ------ እ------- እ--- እ-ኦ-’-ም እ-ና---መ- እ-ም- --------------------- እዚኦም’ቶም እዋናት-ዓመት እዮም፥ 0
izī’-m--t--i iw--a-i-----ti -yom-፥ i----------- i------------- i----- i-ī-o-i-t-m- i-a-a-i-‘-m-t- i-o-i- ---------------------------------- izī’omi’tomi iwanati-‘ameti iyomi፥
Proljeće, ljeto, ጽድያ--ሃጋይ ጽ--- ሃ-- ጽ-ያ- ሃ-ይ -------- ጽድያ፣ ሃጋይ 0
ts’i-iy-፣-ha-a-i t-------- h----- t-’-d-y-፣ h-g-y- ---------------- ts’idiya፣ hagayi
jesen i zima. ከ--ን-ክረ--ን። ከ--- ክ----- ከ-ዒ- ክ-ም-ን- ----------- ከውዒን ክረምትን። 0
k----īn--k---m-t-ni። k------- k---------- k-w-‘-n- k-r-m-t-n-። -------------------- kewi‘īni kiremitini።
Ljeto je vruće. ሓ-ይ ሃ-ር እ-። ሓ-- ሃ-- እ-- ሓ-ይ ሃ-ር እ-። ----------- ሓጋይ ሃሩር እዩ። 0
ḥa-a-- ha-u-- -y-። h------ h----- i--- h-a-a-i h-r-r- i-u- ------------------- ḥagayi haruri iyu።
Ljeti sija sunce. ኣ- --ይ ጸሓ-------እ-። ኣ- ሓ-- ጸ-- ት--- እ-- ኣ- ሓ-ይ ጸ-ይ ት-ር- እ-። ------------------- ኣብ ሓጋይ ጸሓይ ትበርቕ እያ። 0
ab- -̣-gay---s-----y- -i--riḵ-- iy-። a-- h------ t-------- t--------- i--- a-i h-a-a-i t-’-h-a-i t-b-r-k-’- i-a- ------------------------------------- abi ḥagayi ts’eḥayi tiberiḵ’i iya።
Ljeti rado idemo šetati. ኣ--ሓጋ--ከነ----ደስ -ብለ-። ኣ- ሓ-- ከ---- ደ- ይ---- ኣ- ሓ-ይ ከ-ዛ-ር ደ- ይ-ለ-። --------------------- ኣብ ሓጋይ ከነዛውር ደስ ይብለና። 0
abi ----a-- --n---w--- d--i y-bi--na። a-- h------ k--------- d--- y-------- a-i h-a-a-i k-n-z-w-r- d-s- y-b-l-n-። ------------------------------------- abi ḥagayi kenezawiri desi yibilena።
Zima je hladna. ክ-----ሪ እ-። ክ--- ቁ- እ-- ክ-ም- ቁ- እ-። ----------- ክረምቲ ቁሪ እዩ። 0
ki-emit- -’urī-iyu። k------- k---- i--- k-r-m-t- k-u-ī i-u- ------------------- kiremitī k’urī iyu።
Zimi pada snijeg ili kiša. ኣ- -ረም- ው-- ወ---- ይ----እ-። ኣ- ክ--- ው-- ወ- ማ- ይ--- እ-- ኣ- ክ-ም- ው-ጪ ወ- ማ- ይ-ር- እ-። -------------------------- ኣብ ክረምቲ ውርጪ ወይ ማይ ይሃርም እዩ። 0
a---k---mi-ī-w-rich-- -eyi may---i-ari---i-u። a-- k------- w------- w--- m--- y------- i--- a-i k-r-m-t- w-r-c-’- w-y- m-y- y-h-r-m- i-u- --------------------------------------------- abi kiremitī wirich’ī weyi mayi yiharimi iyu።
Zimi rado ostajemo kod kuće. ኣ---ረ---------ም--- -- ይብለና። ኣ- ክ--- ኣ- ገ- ም--- ደ- ይ---- ኣ- ክ-ም- ኣ- ገ- ም-ራ- ደ- ይ-ለ-። --------------------------- ኣብ ክረምቲ ኣብ ገዛ ምትራፍ ደስ ይብለና። 0
ab---ir-mi-- abi-gez- -iti-afi---si---b-l-n-። a-- k------- a-- g--- m------- d--- y-------- a-i k-r-m-t- a-i g-z- m-t-r-f- d-s- y-b-l-n-። --------------------------------------------- abi kiremitī abi geza mitirafi desi yibilena።
Hladno je. ቁ----። ቁ- ኣ-- ቁ- ኣ-። ------ ቁሪ ኣሎ። 0
k’ur----o። k---- a--- k-u-ī a-o- ---------- k’urī alo።
Pada kiša. ማይ-ይ--- ኣሎ። ማ- ይ--- ኣ-- ማ- ይ-ር- ኣ-። ----------- ማይ ይሃርም ኣሎ። 0
ma-i yi--r-----l-። m--- y------- a--- m-y- y-h-r-m- a-o- ------------------ mayi yiharimi alo።
Vjetrovito je. ንፋ--ኣ-። ን-- ኣ-- ን-ስ ኣ-። ------- ንፋስ ኣሎ። 0
n---s--a--። n----- a--- n-f-s- a-o- ----------- nifasi alo።
Toplo je. ሃ-ር-ኣሎ። ሃ-- ኣ-- ሃ-ር ኣ-። ------- ሃሩር ኣሎ። 0
haru-- --o። h----- a--- h-r-r- a-o- ----------- haruri alo።
Sunčano je. ጸሓ--ኣላ። ጸ-- ኣ-- ጸ-ይ ኣ-። ------- ጸሓይ ኣላ። 0
ts’--̣--i a-a። t-------- a--- t-’-h-a-i a-a- -------------- ts’eḥayi ala።
Vedro je. ደበ--ት-ኣ--። ደ---- ኣ--- ደ-ና-ት ኣ-ው- ---------- ደበናታት ኣለው። 0
de---a-ati ale--። d--------- a----- d-b-n-t-t- a-e-i- ----------------- debenatati alewi።
Kakvo je vrijeme danas? ሎ- -ነ-ት ኣ-- --ይ---? ሎ- ኩ--- ኣ-- ከ-- ድ-- ሎ- ኩ-ታ- ኣ-ር ከ-ይ ድ-? ------------------- ሎሚ ኩነታት ኣየር ከመይ ድዩ? 0
lo---ku-et-t- -y-ri k--e-i-d-y-? l--- k------- a---- k----- d---- l-m- k-n-t-t- a-e-i k-m-y- d-y-? -------------------------------- lomī kunetati ayeri kemeyi diyu?
Danas je hladno. ሎሚ-ቁ--ኣሎ። ሎ- ቁ- ኣ-- ሎ- ቁ- ኣ-። --------- ሎሚ ቁሪ ኣሎ። 0
lo-ī-k-u-ī----። l--- k---- a--- l-m- k-u-ī a-o- --------------- lomī k’urī alo።
Danas je toplo. ሎሚ --- ኣ-። ሎ- ሃ-- ኣ-- ሎ- ሃ-ር ኣ-። ---------- ሎሚ ሃሩር ኣሎ። 0
lo-- h-r-ri alo። l--- h----- a--- l-m- h-r-r- a-o- ---------------- lomī haruri alo።

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...