Knjiga fraza

bs U kući   »   be У доме

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [семнаццаць]

17 [semnatstsats’]

У доме

[U dome]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ovdje je naša kuća. В-с----- до-. В--- н-- д--- В-с- н-ш д-м- ------------- Вось наш дом. 0
Vo-----sh-d-m. V--- n--- d--- V-s- n-s- d-m- -------------- Vos’ nash dom.
Gore je krov. На------–----. Н------ – д--- Н-в-р-е – д-х- -------------- Наверсе – дах. 0
Na-e--- – da--. N------ – d---- N-v-r-e – d-k-. --------------- Naverse – dakh.
Dolje je podrum. У---е –------л. У---- – п------ У-і-е – п-д-а-. --------------- Унізе – падвал. 0
U---- –-pad-a-. U---- – p------ U-і-e – p-d-a-. --------------- Unіze – padval.
Iza kuće je vrt. З- ---ам-- --д. З- д---- – с--- З- д-м-м – с-д- --------------- За домам – сад. 0
Z---om-- - s-d. Z- d---- – s--- Z- d-m-m – s-d- --------------- Za domam – sad.
Pred kućom nema ulice. Пе--- до--м ня-----ро--. П---- д---- н--- д------ П-р-д д-м-м н-м- д-р-г-. ------------------------ Перад домам няма дарогі. 0
Pe-a--d-mam-ny-m--da-ogі. P---- d---- n---- d------ P-r-d d-m-m n-a-a d-r-g-. ------------------------- Perad domam nyama darogі.
Pored kuće je drveće. К-л- --ма р--ту-- --эвы. К--- д--- р------ д----- К-л- д-м- р-с-у-ь д-э-ы- ------------------------ Каля дома растуць дрэвы. 0
K-----do-a---s-uts---r--y. K---- d--- r------- d----- K-l-a d-m- r-s-u-s- d-e-y- -------------------------- Kalya doma rastuts’ drevy.
Ovdje je moj stan. В-сь -а------эр-. В--- м-- к------- В-с- м-я к-а-э-а- ----------------- Вось мая кватэра. 0
V--’ m--- k---era. V--- m--- k------- V-s- m-y- k-a-e-a- ------------------ Vos’ maya kvatera.
Ovdje su kuhinja i kupatilo. В--ь -ухня-----нны----ой. В--- к---- і в---- п----- В-с- к-х-я і в-н-ы п-к-й- ------------------------- Вось кухня і ванны пакой. 0
Vos’-k-k-n-a і--a-n---a---. V--- k------ і v---- p----- V-s- k-k-n-a і v-n-y p-k-y- --------------------------- Vos’ kukhnya і vanny pakoy.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Та--жы-- -ак-й-і сп-л-ня. Т-- ж--- п---- і с------- Т-м ж-л- п-к-й і с-а-ь-я- ------------------------- Там жылы пакой і спальня. 0
Tam-----y-pak-y - -------a. T-- z---- p---- і s-------- T-m z-y-y p-k-y і s-a-’-y-. --------------------------- Tam zhyly pakoy і spal’nya.
Vrata kuće su zatvorena. Дз-е----о---за--не-ыя. Д----- д--- з--------- Д-в-р- д-м- з-ч-н-н-я- ---------------------- Дзверы дома зачыненыя. 0
Dzve-- -----z-chy-e-y-a. D----- d--- z----------- D-v-r- d-m- z-c-y-e-y-a- ------------------------ Dzvery doma zachynenyya.
Ali prozori su otvoreni. Ал- вокн--а--ы----я. А-- в---- а--------- А-е в-к-ы а-ч-н-н-я- -------------------- Але вокны адчыненыя. 0
A---v---y a-c--ne--ya. A-- v---- a----------- A-e v-k-y a-c-y-e-y-a- ---------------------- Ale vokny adchynenyya.
Danas je vruće. Сён-я-г-р---. С---- г------ С-н-я г-р-ч-. ------------- Сёння горача. 0
Senn---g-r-c-a. S----- g------- S-n-y- g-r-c-a- --------------- Sennya goracha.
Mi idemo u dnevnu sobu. М- -д-ем --жылы ---ой. М- і---- у ж--- п----- М- і-з-м у ж-л- п-к-й- ---------------------- Мы ідзем у жылы пакой. 0
M- -d----u--hyl---a-o-. M- і---- u z---- p----- M- і-z-m u z-y-y p-k-y- ----------------------- My іdzem u zhyly pakoy.
Tamo je sofa i fotelja. Там ---- ---а-а і----сл-. Т-- ё--- к----- і к------ Т-м ё-ц- к-н-п- і к-э-л-. ------------------------- Там ёсць канапа і крэсла. 0
T-m-y---s- kana-- і-kr----. T-- y----- k----- і k------ T-m y-s-s- k-n-p- і k-e-l-. --------------------------- Tam yosts’ kanapa і kresla.
Sjednite! С-да-ц-,-к-лі ---ка! С------- к--- л----- С-д-й-е- к-л- л-с-а- -------------------- Сядайце, калі ласка! 0
Sy-da-tse- ka-і--a--a! S--------- k--- l----- S-a-a-t-e- k-l- l-s-a- ---------------------- Syadaytse, kalі laska!
Tamo stoji moj kompjuter. Т------іц----- -амп’-тэ-. Т-- с----- м-- к--------- Т-м с-а-ц- м-й к-м-’-т-р- ------------------------- Там стаіць мой камп’ютэр. 0
T-m--taі-s’-m-- -a-p’-uter. T-- s------ m-- k---------- T-m s-a-t-’ m-y k-m-’-u-e-. --------------------------- Tam staіts’ moy kamp’yuter.
Tamo stoji moja muzička linija. Т-м-с----ь--о----зы--ы цэн-р. Т-- с----- м-- м------ ц----- Т-м с-а-ц- м-й м-з-ч-ы ц-н-р- ----------------------------- Там стаіць мой музычны цэнтр. 0
T-m--taіts---o--m-z-ch-y ts-ntr. T-- s------ m-- m------- t------ T-m s-a-t-’ m-y m-z-c-n- t-e-t-. -------------------------------- Tam staіts’ moy muzychny tsentr.
Televizor je potpuno nov. Т---візар з--і--но--. Т-------- з---- н---- Т-л-в-з-р з-с-м н-в-. --------------------- Тэлевізар зусім новы. 0
Te-ev--a--zu-і- -ov-. T-------- z---- n---- T-l-v-z-r z-s-m n-v-. --------------------- Televіzar zusіm novy.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!