Knjiga fraza

bs U kući   »   he ‫בבית‬

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

‫17 [שבע עשרה]‬

17 [shva essreh]

‫בבית‬

[babait]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
Ovdje je naša kuća. ‫ז- ה--- -לנו.‬ ‫-- ה--- ש----- ‫-ה ה-י- ש-נ-.- --------------- ‫זה הבית שלנו.‬ 0
zeh-haba-- ----an-. z-- h----- s------- z-h h-b-i- s-e-a-u- ------------------- zeh habait sselanu.
Gore je krov. ‫למ------ג-‬ ‫----- ה---- ‫-מ-ל- ה-ג-‬ ------------ ‫למעלה הגג.‬ 0
le-a-la- --g-g. l------- h----- l-m-'-a- h-g-g- --------------- lema'lah hagag.
Dolje je podrum. ‫למט- ----ף-‬ ‫---- ה------ ‫-מ-ה ה-ר-ף-‬ ------------- ‫למטה המרתף.‬ 0
le--tah h--a--e-. l------ h-------- l-m-t-h h-m-r-e-. ----------------- lematah hamartef.
Iza kuće je vrt. ‫--חור- -ב-ת-י- ג-.‬ ‫------ ה--- י- ג--- ‫-א-ו-י ה-י- י- ג-.- -------------------- ‫מאחורי הבית יש גן.‬ 0
m-'a---i---ba-- y-s- g-n. m------- h----- y--- g--- m-'-x-r- h-b-i- y-s- g-n- ------------------------- me'axori habait yesh gan.
Pred kućom nema ulice. ‫-ין----- הב-- ר-ו-.‬ ‫--- ל--- ה--- ר----- ‫-י- ל-נ- ה-י- ר-ו-.- --------------------- ‫אין לפני הבית רחוב.‬ 0
e-n-lifn-----bait---xo-. e-- l----- h----- r----- e-n l-f-e- h-b-i- r-x-v- ------------------------ eyn lifney habait rexov.
Pored kuće je drveće. ‫-מ-ך לב-ת יש עצי-.‬ ‫---- ל--- י- ע----- ‫-מ-ך ל-י- י- ע-י-.- -------------------- ‫סמוך לבית יש עצים.‬ 0
samu-h ------ yesh-e-si-. s----- l----- y--- e----- s-m-k- l-b-i- y-s- e-s-m- ------------------------- samukh labait yesh etsim.
Ovdje je moj stan. ‫---ה---ה-ש--.‬ ‫-- ה---- ש---- ‫-ו ה-י-ה ש-י-‬ --------------- ‫זו הדירה שלי.‬ 0
z--hadira- -hel-. z- h------ s----- z- h-d-r-h s-e-y- ----------------- zo hadirah shely.
Ovdje su kuhinja i kupatilo. ‫-- ה-ט-ח-ו-- -דר הא--ט-ה-‬ ‫-- ה---- ו-- ח-- ה-------- ‫-ה ה-ט-ח ו-ה ח-ר ה-מ-ט-ה-‬ --------------------------- ‫זה המטבח וזה חדר האמבטיה.‬ 0
ze---a-it----w--eh --d-- ha'-m-ati-h. z-- h------- w---- x---- h----------- z-h h-m-t-a- w-z-h x-d-r h-'-m-a-i-h- ------------------------------------- zeh hamitbax w'zeh xadar ha'ambatiah.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. ‫-----צ--ם חד- המג-ר----חדר ------‬ ‫-- נ----- ח-- ה------ ו--- ה------ ‫-ם נ-צ-י- ח-ר ה-ג-ר-ם ו-ד- ה-י-ה-‬ ----------------------------------- ‫שם נמצאים חדר המגורים וחדר השינה.‬ 0
sha---im-sa-im xad-----meg-r-- w---d-r hash-y--h. s--- n-------- x---- h-------- w------ h--------- s-a- n-m-s-'-m x-d-r h-m-g-r-m w-x-d-r h-s-e-n-h- ------------------------------------------------- sham nimtsa'im xadar hamegurim w'xadar hasheynah.
Vrata kuće su zatvorena. ‫-ד-- -גו-ה.‬ ‫---- ס------ ‫-ד-ת ס-ו-ה-‬ ------------- ‫הדלת סגורה.‬ 0
ha-e--- ------. h------ s------ h-d-l-t s-u-a-. --------------- hadelet sgurah.
Ali prozori su otvoreni. ‫-ב----לונות פ--חים.‬ ‫--- ה------ פ------- ‫-ב- ה-ל-נ-ת פ-ו-י-.- --------------------- ‫אבל החלונות פתוחים.‬ 0
av-l-h--al-not -tux--. a--- h-------- p------ a-a- h-x-l-n-t p-u-i-. ---------------------- aval haxalonot ptuxim.
Danas je vruće. ‫ח- היום-‬ ‫-- ה----- ‫-ם ה-ו-.- ---------- ‫חם היום.‬ 0
xa-----om. x-- h----- x-m h-y-m- ---------- xam hayom.
Mi idemo u dnevnu sobu. ‫-נ-נו הו---- ל--- -מגור---‬ ‫----- ה----- ל--- ה-------- ‫-נ-נ- ה-ל-י- ל-ד- ה-ג-ר-ם-‬ ---------------------------- ‫אנחנו הולכים לחדר המגורים.‬ 0
an-x-- h-lkh-m --xa-ar ---eguri-. a----- h------ l------ h--------- a-a-n- h-l-h-m l-x-d-r h-m-g-r-m- --------------------------------- anaxnu holkhim lexadar hamegurim.
Tamo je sofa i fotelja. ‫-- ש--ס-- ו-ור-א-‬ ‫-- ש- ס-- ו------- ‫-ש ש- ס-ה ו-ו-ס-.- ------------------- ‫יש שם ספה וכורסא.‬ 0
yesh-sh-m-s-pah---ku---. y--- s--- s---- w------- y-s- s-a- s-p-h w-k-r-a- ------------------------ yesh sham sapah w'kursa.
Sjednite! ‫-ב-- ----קש--‬ ‫-- / י ב------ ‫-ב / י ב-ק-ה-‬ --------------- ‫שב / י בבקשה!‬ 0
she-/s--i b'----s-ah! s-------- b---------- s-e-/-h-i b-v-q-s-a-! --------------------- shev/shvi b'vaqashah!
Tamo stoji moj kompjuter. ‫שם -מצא ה-----שלי.‬ ‫-- נ--- ה---- ש---- ‫-ם נ-צ- ה-ח-ב ש-י-‬ -------------------- ‫שם נמצא המחשב שלי.‬ 0
sha---i-t-a-h--axs-e----el-. s--- n----- h-------- s----- s-a- n-m-s- h-m-x-h-v s-e-i- ---------------------------- sham nimtsa hamaxshev sheli.
Tamo stoji moja muzička linija. ‫ש- מער-ת--סט--א--של--‬ ‫-- מ---- ה------ ש---- ‫-ם מ-ר-ת ה-ט-י-ו ש-י-‬ ----------------------- ‫שם מערכת הסטריאו שלי.‬ 0
sham-m-'-re-he----s-e--'o ---li. s--- m--------- h-------- s----- s-a- m-'-r-k-e- h-s-e-i-o s-e-i- -------------------------------- sham ma'arekhet hasteri'o sheli.
Televizor je potpuno nov. ‫--לוו-ז-ה---שה ל--ר-.‬ ‫--------- ח--- ל------ ‫-ט-ו-י-י- ח-ש- ל-מ-י-‬ ----------------------- ‫הטלוויזיה חדשה לגמרי.‬ 0
hat--ew--i-h xa---h-h--ega--e-. h----------- x------- l-------- h-t-l-w-z-a- x-d-s-a- l-g-m-e-. ------------------------------- hatelewiziah xadashah legamrey.

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!