Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   am በሆቴሉ ውስጥ - መምጣት

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

27 [ሃያ ሰባት]

27 [haya sebati]

በሆቴሉ ውስጥ - መምጣት

[behotēli wisit’i- sīgebu]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Imate li slobodnu sobu? ያልተ-- ክፍል አለ-ት? ያ---- ክ-- አ---- ያ-ተ-ዘ ክ-ል አ-ዎ-? --------------- ያልተያዘ ክፍል አለዎት? 0
y----eyaze --f--i āl-w--i? y--------- k----- ā------- y-l-t-y-z- k-f-l- ā-e-o-i- -------------------------- yaliteyaze kifili ālewoti?
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. እ- ----በ-ድሚ- አ--ዤ-ለ-። እ- ክ-- በ---- አ------- እ- ክ-ል በ-ድ-ያ አ-ይ-አ-ው- --------------------- እኔ ክፍል በቅድሚያ አስይዤአለው። 0
in--kifili---k----mīya --i--z----lewi. i-- k----- b---------- ā-------------- i-ē k-f-l- b-k-i-i-ī-a ā-i-i-h-’-l-w-. -------------------------------------- inē kifili bek’idimīya āsiyizhē’ālewi.
Moje ime je Miler. የ-ኔ--- ሙ-- --። የ-- ስ- ሙ-- ነ-- የ-ኔ ስ- ሙ-ር ነ-። -------------- የእኔ ስም ሙለር ነው። 0
ye’i-ē--imi ---er--n--i. y----- s--- m----- n---- y-’-n- s-m- m-l-r- n-w-. ------------------------ ye’inē simi muleri newi.
Trebam jednokrevetnu sobu. ባለ-አንድ-አ-----ል-እ--ጋ--። ባ- አ-- አ-- ክ-- እ------ ባ- አ-ድ አ-ጋ ክ-ል እ-ል-ለ-። ---------------------- ባለ አንድ አልጋ ክፍል እፈልጋለው። 0
bal- ā-id--ālig- ---il--i-el--al-wi. b--- ā---- ā---- k----- i----------- b-l- ā-i-i ā-i-a k-f-l- i-e-i-a-e-i- ------------------------------------ bale ānidi āliga kifili ifeligalewi.
Trebam dvokrevetnu sobu. ባለ ሁለት---ጋ---ል-እፈልጋለ-። ባ- ሁ-- አ-- ክ-- እ------ ባ- ሁ-ት አ-ጋ ክ-ል እ-ል-ለ-። ---------------------- ባለ ሁለት አልጋ ክፍል እፈልጋለው። 0
b----hule-- -li-a-k---l---f--ig-l--i. b--- h----- ā---- k----- i----------- b-l- h-l-t- ā-i-a k-f-l- i-e-i-a-e-i- ------------------------------------- bale huleti āliga kifili ifeligalewi.
Koliko košta soba za jednu noć? ለ--- ለ-- ዋ-ው ስ-ት ነ-? ለ--- ለ-- ዋ-- ስ-- ነ-- ለ-ን- ለ-ት ዋ-ው ስ-ት ነ-? -------------------- ለአንድ ለሊት ዋጋው ስንት ነው? 0
l-’āni-i l-l-ti waga-- --n-ti----i? l------- l----- w----- s----- n---- l-’-n-d- l-l-t- w-g-w- s-n-t- n-w-? ----------------------------------- le’ānidi lelīti wagawi siniti newi?
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. የ-ን--መ-ጠቢ--ያለው --ል-እ-ልጋ-ው። የ--- መ---- ያ-- ክ-- እ------ የ-ን- መ-ጠ-ያ ያ-ው ክ-ል እ-ል-ለ-። -------------------------- የገንዳ መታጠቢያ ያለው ክፍል እፈልጋለው። 0
ye-en--a-m-t---ebī-a -al-wi --f--i i----g-l-w-. y------- m---------- y----- k----- i----------- y-g-n-d- m-t-t-e-ī-a y-l-w- k-f-l- i-e-i-a-e-i- ----------------------------------------------- yegenida metat’ebīya yalewi kifili ifeligalewi.
Želim jednu sobu sa tušem. የ-ም መ-ጠ-ያ-ያለ- ክፍ- --ል-ለው። የ-- መ---- ያ-- ክ-- እ------ የ-ም መ-ጠ-ያ ያ-ው ክ-ል እ-ል-ለ-። ------------------------- የቁም መታጠቢያ ያለው ክፍል እፈልጋለው። 0
y-k-u-i -----’----a--al----ki-i-i -feli--lewi. y------ m---------- y----- k----- i----------- y-k-u-i m-t-t-e-ī-a y-l-w- k-f-l- i-e-i-a-e-i- ---------------------------------------------- yek’umi metat’ebīya yalewi kifili ifeligalewi.
Mogu li vidjeti sobu? ክፍ---ላ---እችላ--? ክ--- ላ-- እ----- ክ-ሉ- ላ-ው እ-ላ-ው- --------------- ክፍሉን ላየው እችላለው? 0
k--il--i---y-w---c---a-e--? k------- l----- i---------- k-f-l-n- l-y-w- i-h-l-l-w-? --------------------------- kifiluni layewi ichilalewi?
Ima li ovdje garaža? የመ-ና ማ-ሚ---ለ--ዚህ? የ--- ማ--- አ- እ--- የ-ኪ- ማ-ሚ- አ- እ-ህ- ----------------- የመኪና ማቆሚያ አለ እዚህ? 0
yeme-----mak--m-ya āle-i-ī-i? y------- m-------- ā-- i----- y-m-k-n- m-k-o-ī-a ā-e i-ī-i- ----------------------------- yemekīna mak’omīya āle izīhi?
Ima li ovdje sef? እዚ-----ማ---ነው? እ-- አ----- ነ-- እ-ህ አ-ተ-ማ- ነ-? -------------- እዚህ አስተማማኝ ነው? 0
i-īhi--si--ma-a-yi--ew-? i---- ā----------- n---- i-ī-i ā-i-e-a-a-y- n-w-? ------------------------ izīhi āsitemamanyi newi?
Ima li ovdje faks? የ--ስ -ሽ--አለ እ--? የ--- ማ-- አ- እ--- የ-ክ- ማ-ን አ- እ-ህ- ---------------- የፋክስ ማሽን አለ እዚህ? 0
y--aki-i -ash-n- āl- -zī--? y------- m------ ā-- i----- y-f-k-s- m-s-i-i ā-e i-ī-i- --------------------------- yefakisi mashini āle izīhi?
Dobro, uzeću sobu. ጥሩ -ፍ-- እይ--ለው። ጥ- ክ--- እ------ ጥ- ክ-ሉ- እ-ዘ-ለ-። --------------- ጥሩ ክፍሉን እይዘዋለው። 0
t’-r---i-----i-i-i-ewa---i. t---- k------- i----------- t-i-u k-f-l-n- i-i-e-a-e-i- --------------------------- t’iru kifiluni iyizewalewi.
Ovdje su ključevi. እነ----ልፎ--ና-ው። እ--- ቁ--- ና--- እ-ዚ- ቁ-ፎ- ና-ው- -------------- እነዚህ ቁልፎቹ ናቸው። 0
in--ī-i-k--li-och---achew-. i------ k--------- n------- i-e-ī-i k-u-i-o-h- n-c-e-i- --------------------------- inezīhi k’ulifochu nachewi.
Ovdje je moj prtljag. ይ-----ሻን- --። ይ- የ- ሻ-- ነ-- ይ- የ- ሻ-ጣ ነ-። ------------- ይሄ የኔ ሻንጣ ነው። 0
yih--y------a-it’a --wi. y--- y--- s------- n---- y-h- y-n- s-a-i-’- n-w-. ------------------------ yihē yenē shanit’a newi.
U koliko sati je doručak? ቁ-ስ-በስን--ሰኣት -ው---ው? ቁ-- በ--- ሰ-- ነ- ያ--- ቁ-ስ በ-ን- ሰ-ት ነ- ያ-ው- -------------------- ቁርስ በስንት ሰኣት ነው ያለው? 0
k--risi----i-i-i-se’--- n--i--a-ewi? k------ b------- s----- n--- y------ k-u-i-i b-s-n-t- s-’-t- n-w- y-l-w-? ------------------------------------ k’urisi besiniti se’ati newi yalewi?
U koliko sati je ručak? ምሳ በስንት-ሰ---ነው--ለ-? ም- በ--- ሰ-- ነ- ያ--- ም- በ-ን- ሰ-ት ነ- ያ-ው- ------------------- ምሳ በስንት ሰኣት ነው ያለው? 0
m--a b-sin--- se-a---ne-- -a---i? m--- b------- s----- n--- y------ m-s- b-s-n-t- s-’-t- n-w- y-l-w-? --------------------------------- misa besiniti se’ati newi yalewi?
U koliko sati je večera? እራ----ን----- ነው----? እ-- በ--- ሰ-- ነ- ያ--- እ-ት በ-ን- ሰ-ት ነ- ያ-ው- -------------------- እራት በስንት ሰኣት ነው ያለው? 0
i-at--besin----se’-ti-newi ----w-- | i---- b------- s----- n--- y------ | i-a-i b-s-n-t- s-’-t- n-w- y-l-w-? | ------------------------------------ irati besiniti se’ati newi yalewi? |

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…