Knjiga fraza

bs U hotelu – dolazak   »   he ‫במלון – הגעה‬

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

U hotelu – dolazak

‫27 [עשרים ושבע]‬

27 [essrim w\'sheva]

‫במלון – הגעה‬

[bamalon – haga'ah]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
Imate li slobodnu sobu? ‫------ --ר-פ---?‬ ‫-- ל-- ח-- פ----- ‫-ש ל-ם ח-ר פ-ו-?- ------------------ ‫יש לכם חדר פנוי?‬ 0
y--- l-k-em x--e- -a-uy? y--- l----- x---- p----- y-s- l-k-e- x-d-r p-n-y- ------------------------ yesh lakhem xeder panuy?
Rezervisao / rezervisala sam jednu sobu. ‫---נת- ח-ר-‬ ‫------ ח---- ‫-ז-נ-י ח-ר-‬ ------------- ‫הזמנתי חדר.‬ 0
h-zman-----d-r. h------- x----- h-z-a-t- x-d-r- --------------- hizmanti xeder.
Moje ime je Miler. ‫-מ- מ---.‬ ‫--- מ----- ‫-מ- מ-ל-.- ----------- ‫שמי מילר.‬ 0
sh-- mi-er. s--- m----- s-m- m-l-r- ----------- shmi miler.
Trebam jednokrevetnu sobu. ‫א-י -עוניין-/ --בחד- ------‬ ‫--- מ------ / ת ב--- ל------ ‫-נ- מ-ו-י-ן / ת ב-ד- ל-ח-ד-‬ ----------------------------- ‫אני מעוניין / ת בחדר ליחיד.‬ 0
a-- --'o--an-m-'--------b'--der l'yaxi-. a-- m------------------ b------ l------- a-i m-'-n-a-/-e-u-i-n-t b-x-d-r l-y-x-d- ---------------------------------------- ani me'onian/me'unienet b'xeder l'yaxid.
Trebam dvokrevetnu sobu. ‫א-י-מ-וני-- /-ת -חד- -ו-י-‬ ‫--- מ------ / ת ב--- ז----- ‫-נ- מ-ו-י-ן / ת ב-ד- ז-ג-.- ---------------------------- ‫אני מעוניין / ת בחדר זוגי.‬ 0
a-i---'oni-----'--i--e- -'-ed-r-zugi. a-- m------------------ b------ z---- a-i m-'-n-a-/-e-u-i-n-t b-x-d-r z-g-. ------------------------------------- ani me'onian/me'unienet b'xeder zugi.
Koliko košta soba za jednu noć? ‫--ה--ול------ ל-יל--‬ ‫--- ע--- ה--- ל------ ‫-מ- ע-ל- ה-ד- ל-י-ה-‬ ---------------------- ‫כמה עולה החדר ללילה?‬ 0
k---h ---h-h---d-r ----yl--? k---- o--- h------ l-------- k-m-h o-e- h-x-d-r l-l-y-a-? ---------------------------- kamah oleh haxeder l'laylah?
Htio / htjela bih sobu sa kupatilom. ‫אני מ-ו-יי------בח---עם א-ב-י-.‬ ‫--- מ------ / ת ב--- ע- א------- ‫-נ- מ-ו-י-ן / ת ב-ד- ע- א-ב-י-.- --------------------------------- ‫אני מעוניין / ת בחדר עם אמבטיה.‬ 0
a-- me'on--n/-e'u-i--e- b'-ede---- am-atiah. a-- m------------------ b------ i- a-------- a-i m-'-n-a-/-e-u-i-n-t b-x-d-r i- a-b-t-a-. -------------------------------------------- ani me'onian/me'unienet b'xeder im ambatiah.
Želim jednu sobu sa tušem. ‫-נ--מע-ני------ ב-----ם-----ת-‬ ‫--- מ------ / ת ב--- ע- מ------ ‫-נ- מ-ו-י-ן / ת ב-ד- ע- מ-ל-ת-‬ -------------------------------- ‫אני מעוניין / ת בחדר עם מקלחת.‬ 0
a-- m---nia-/me'un----t----ede--im --qla-at. a-- m------------------ b------ i- m-------- a-i m-'-n-a-/-e-u-i-n-t b-x-d-r i- m-q-a-a-. -------------------------------------------- ani me'onian/me'unienet b'xeder im miqlaxat.
Mogu li vidjeti sobu? ‫אפ-ר ל-א---את-ה-ד--‬ ‫---- ל---- א- ה----- ‫-פ-ר ל-א-ת א- ה-ד-?- --------------------- ‫אפשר לראות את החדר?‬ 0
ef-----lir'ot e- ha-ede-? e----- l----- e- h------- e-s-a- l-r-o- e- h-x-d-r- ------------------------- efshar lir'ot et haxeder?
Ima li ovdje garaža? ‫---כ---חניה?‬ ‫-- כ-- ח----- ‫-ש כ-ן ח-י-?- -------------- ‫יש כאן חניה?‬ 0
ye-h-ka'---an----? y--- k--- x------- y-s- k-'- x-n-y-h- ------------------ yesh ka'n xanayah?
Ima li ovdje sef? ‫-ש--א-------‬ ‫-- כ-- כ----- ‫-ש כ-ן כ-פ-?- -------------- ‫יש כאן כספת?‬ 0
yes- -a-- k-s----? y--- k--- k------- y-s- k-'- k-s-f-t- ------------------ yesh ka'n kasefet?
Ima li ovdje faks? ‫י- כא- -ק-?‬ ‫-- כ-- פ---- ‫-ש כ-ן פ-ס-‬ ------------- ‫יש כאן פקס?‬ 0
ye-h--a'----q-? y--- k--- f---- y-s- k-'- f-q-? --------------- yesh ka'n faqs?
Dobro, uzeću sobu. ‫-ו------ את -חדר-‬ ‫---- א-- א- ה----- ‫-ו-, א-ח א- ה-ד-.- ------------------- ‫טוב, אקח את החדר.‬ 0
tov---q-x e--h-x-d--. t--- e--- e- h------- t-v- e-a- e- h-x-d-r- --------------------- tov, eqax et haxeder.
Ovdje su ključevi. ‫הנה--מ-תח--.‬ ‫--- ה-------- ‫-נ- ה-פ-ח-ת-‬ -------------- ‫הנה המפתחות.‬ 0
h--------af-e-o-. h---- h---------- h-n-h h-m-f-e-o-. ----------------- hineh hamaftexot.
Ovdje je moj prtljag. ‫--- -מ----ו- ש---‬ ‫--- ה------- ש---- ‫-ל- ה-ז-ו-ו- ש-י-‬ ------------------- ‫אלה המזוודות שלי.‬ 0
el-h-h--iz-ad-- s--li. e--- h--------- s----- e-e- h-m-z-a-o- s-e-i- ---------------------- eleh hamizwadot sheli.
U koliko sati je doručak? ‫---ז- --ה---ג---------הבו--?‬ ‫----- ש-- מ---- א---- ה------ ‫-א-ז- ש-ה מ-ג-ת א-ו-ת ה-ו-ר-‬ ------------------------------ ‫באיזו שעה מוגשת ארוחת הבוקר?‬ 0
b'ey-- -h---h -u---et-aruxat---bo---? b----- s----- m------ a----- h------- b-e-z- s-a-a- m-g-h-t a-u-a- h-b-q-r- ------------------------------------- b'eyzo sha'ah mugshet aruxat haboqer?
U koliko sati je ručak? ‫--י-ו ש---מ-ג---ארו-ת--צ-ר----‬ ‫----- ש-- מ---- א---- ה-------- ‫-א-ז- ש-ה מ-ג-ת א-ו-ת ה-ה-י-ם-‬ -------------------------------- ‫באיזו שעה מוגשת ארוחת הצהריים?‬ 0
b--yzo sha-ah m---------u-a---a-s------m? b----- s----- m------ a----- h----------- b-e-z- s-a-a- m-g-h-t a-u-a- h-t-a-a-a-m- ----------------------------------------- b'eyzo sha'ah mugshet aruxat hatsaharaim?
U koliko sati je večera? ‫-איזו---- מוג-- אר--ת הע---‬ ‫----- ש-- מ---- א---- ה----- ‫-א-ז- ש-ה מ-ג-ת א-ו-ת ה-ר-?- ----------------------------- ‫באיזו שעה מוגשת ארוחת הערב?‬ 0
b'e-----ha-ah-m---het a-u--- -a---ev? b----- s----- m------ a----- h------- b-e-z- s-a-a- m-g-h-t a-u-a- h-'-r-v- ------------------------------------- b'eyzo sha'ah mugshet aruxat ha'erev?

Pauze su važne za uspješno učenje

Ko želi uspješnije učiti trebalo bi da češće pravi pauze! Do ovog su rezultata došla nova naučna istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti pauza. Uspješno učenje takođe zavisi od biohemijskih procesa. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više pauza. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina spauza bi takođetrebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije pauze traju deset minuta. Zatim slijedi pauza od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna pauza od 30 minuta. U pauzamaa naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme pauza bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom pauze. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom takođe učite!
Da li ste to znali?
Litvanski spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 miliona ljudi. Oni žive u Litvaniji, Bjelorusiji i Poljskoj. Litvanski je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je Litvanija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. Litvanski koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala. A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor litvanskog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je litvanski veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoevropskom jeziku. Ko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti litvanski…