Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   el Στο εστιατόριο 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [τριάντα ένα]

31 [triánta éna]

Στο εστιατόριο 3

[Sto estiatório 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. Θα ή---- έ-- ο-------. Θα ήθελα ένα ορεκτικό. 0
T-- ḗ----- é-- o-------. Th- ḗ----- é-- o-------. Tha ḗthela éna orektikó. T-a ḗ-h-l- é-a o-e-t-k-. -----------------------.
Htio / htjela bih salatu. Θα ή---- μ-- σ-----. Θα ήθελα μία σαλάτα. 0
T-- ḗ----- m-- s-----. Th- ḗ----- m-- s-----. Tha ḗthela mía saláta. T-a ḗ-h-l- m-a s-l-t-. ---------------------.
Htio / htjela bih supu. Θα ή---- μ-- σ----. Θα ήθελα μία σούπα. 0
T-- ḗ----- m-- s----. Th- ḗ----- m-- s----. Tha ḗthela mía soúpa. T-a ḗ-h-l- m-a s-ú-a. --------------------.
Htio / htjela bih desert. Θα ή---- έ-- ε--------. Θα ήθελα ένα επιδόρπιο. 0
T-- ḗ----- é-- e--------. Th- ḗ----- é-- e--------. Tha ḗthela éna epidórpio. T-a ḗ-h-l- é-a e-i-ó-p-o. ------------------------.
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. Θα ή---- έ-- π----- μ- σ------. Θα ήθελα ένα παγωτό με σαντιγί. 0
T-- ḗ----- é-- p----- m- s------. Th- ḗ----- é-- p----- m- s------. Tha ḗthela éna pagōtó me santigí. T-a ḗ-h-l- é-a p-g-t- m- s-n-i-í. --------------------------------.
Htio / htjela bih voće ili sir. Θα ή---- φ----- ή τ---. Θα ήθελα φρούτα ή τυρί. 0
T-- ḗ----- p------ ḗ t---. Th- ḗ----- p------ ḗ t---. Tha ḗthela phroúta ḗ tyrí. T-a ḗ-h-l- p-r-ú-a ḗ t-r-. -------------------------.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Θα θ----- ν- π------ π-----. Θα θέλαμε να πάρουμε πρωινό. 0
T-- t------ n- p------ p-----. Th- t------ n- p------ p-----. Tha thélame na pároume prōinó. T-a t-é-a-e n- p-r-u-e p-ō-n-. -----------------------------.
Htjeli / htjele bismo ručati. Θα θ----- ν- φ--- μ----------. Θα θέλαμε να φάμε μεσημεριανό. 0
T-- t------ n- p---- m----------. Th- t------ n- p---- m----------. Tha thélame na pháme mesēmerianó. T-a t-é-a-e n- p-á-e m-s-m-r-a-ó. --------------------------------.
Htjeli / htjele bismo večerati. Θα θ----- ν- φ--- β------. Θα θέλαμε να φάμε βραδινό. 0
T-- t------ n- p---- b------. Th- t------ n- p---- b------. Tha thélame na pháme bradinó. T-a t-é-a-e n- p-á-e b-a-i-ó. ----------------------------.
Šta biste htjeli / htjele za doručak? Τι θ- θ----- γ-- π-----; Τι θα θέλατε για πρωινό; 0
T- t-- t------ g-- p-----? Ti t-- t------ g-- p-----? Ti tha thélate gia prōinó? T- t-a t-é-a-e g-a p-ō-n-? -------------------------?
Zemičke s marmeladom i medom? Ψω----- μ- μ-------- κ-- μ---; Ψωμάκια με μαρμελάδα και μέλι; 0
P------- m- m-------- k-- m---? Ps------ m- m-------- k-- m---? Psōmákia me marmeláda kai méli? P-ō-á-i- m- m-r-e-á-a k-i m-l-? ------------------------------?
Tost s kobasicom i sirom? Ψω-- μ- α-------- κ-- τ---; Ψωμί με αλλαντικά και τυρί; 0
P---- m- a-------- k-- t---? Ps--- m- a-------- k-- t---? Psōmí me allantiká kai tyrí? P-ō-í m- a-l-n-i-á k-i t-r-? ---------------------------?
Kuhano jaje? Έν- β----- α---; Ένα βραστό αυγό; 0
É-- b----- a---? Én- b----- a---? Éna brastó augó? É-a b-a-t- a-g-? ---------------?
Jaje na oko? Έν- α--- μ---; Ένα αυγό μάτι; 0
É-- a--- m---? Én- a--- m---? Éna augó máti? É-a a-g- m-t-? -------------?
Omlet? Μί- ο------; Μία ομελέτα; 0
M-- o------? Mí- o------? Mía omeléta? M-a o-e-é-a? -----------?
Molim još jedan jogurt. Ακ--- έ-- γ------- π-------. Ακόμη ένα γιαούρτι παρακαλώ. 0
A---- é-- g------- p-------. Ak--- é-- g------- p-------. Akómē éna giaoúrti parakalṓ. A-ó-ē é-a g-a-ú-t- p-r-k-l-. ---------------------------.
Molim još soli i bibera. Ακ--- λ--- α---- κ-- π----- π-------. Ακόμη λίγο αλάτι και πιπέρι παρακαλώ. 0
A---- l--- a---- k-- p----- p-------. Ak--- l--- a---- k-- p----- p-------. Akómē lígo aláti kai pipéri parakalṓ. A-ó-ē l-g- a-á-i k-i p-p-r- p-r-k-l-. ------------------------------------.
Molim još jednu čašu vode. Ακ--- έ-- π----- ν--- π-------. Ακόμη ένα ποτήρι νερό παρακαλώ. 0
A---- é-- p----- n--- p-------. Ak--- é-- p----- n--- p-------. Akómē éna potḗri neró parakalṓ. A-ó-ē é-a p-t-r- n-r- p-r-k-l-. ------------------------------.

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!