Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   ur ‫ریسٹورانٹ 3 میں‬

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

‫31 [اکتیس]‬

ikatees

‫ریسٹورانٹ 3 میں‬

[restaurant mein]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski urdu Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. ‫م--- ا------- چ----‬ ‫مجھے ایپٹائزر چاہیے‬ 0
m---- a-------- c------ mu--- a-------- c-----e mujhe appetizer chahiye m-j-e a-p-t-z-r c-a-i-e -----------------------
Htio / htjela bih salatu. ‫م--- س--- چ----‬ ‫مجھے سلاد چاہیے‬ 0
m---- s---- c------ mu--- s---- c-----e mujhe salad chahiye m-j-e s-l-d c-a-i-e -------------------
Htio / htjela bih supu. ‫م--- س-- چ----‬ ‫مجھے سوپ چاہیے‬ 0
m---- s--- c------ mu--- s--- c-----e mujhe soop chahiye m-j-e s-o- c-a-i-e ------------------
Htio / htjela bih desert. ‫م--- س--- ڈ- چ----‬ ‫مجھے سوئٹ ڈش چاہیے‬ 0
m---- m----- d--- c------ mu--- m----- d--- c-----e mujhe meetha dish chahiye m-j-e m-e-h- d-s- c-a-i-e -------------------------
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. ‫م--- ک--- ک- س--- ا-- آ-- ک--- چ----‬ ‫مجھے کریم کے ساتھ ایک آئس کریم چاہیے‬ 0
m---- i------- k----- k- s--- c------ mu--- i------- k----- k- s--- c-----e mujhe icecream kareem ke sath chahiye m-j-e i-e-r-a- k-r-e- k- s-t- c-a-i-e -------------------------------------
Htio / htjela bih voće ili sir. ‫م--- پ-- ی- پ--- چ----‬ ‫مجھے پھل یا پنیر چاہیے‬ 0
m---- p--- y- p----- c------ mu--- p--- y- p----- c-----e mujhe phal ya paneer chahiye m-j-e p-a- y- p-n-e- c-a-i-e ----------------------------
Htjeli / htjele bismo doručkovati. ‫ہ- ن---- ک--- چ---- ہ--‬ ‫ہم ناشتہ کرنا چاہتے ہیں‬ 0
h-- n----- k---- c------ h--- hu- n----- k---- c------ h--n hum nashta karna chahtay hain h-m n-s-t- k-r-a c-a-t-y h-i- -----------------------------
Htjeli / htjele bismo ručati. ‫ہ- د---- ک- ک---- ک---- چ---- ہ--‬ ‫ہم دوپہر کا کھانا کھانا چاہتے ہیں‬ 0
h-- d-- k- k---- k---- c------ h--- hu- d-- k- k---- k---- c------ h--n hum din ka khana khana chahtay hain h-m d-n k- k-a-a k-a-a c-a-t-y h-i- -----------------------------------
Htjeli / htjele bismo večerati. ‫ہ- ر-- ک- ک---- ک---- چ---- ہ--‬ ‫ہم رات کا کھانا کھانا چاہتے ہیں‬ 0
h-- r--- k- k---- k---- c------ h--- hu- r--- k- k---- k---- c------ h--n hum raat ka khana khana chahtay hain h-m r-a- k- k-a-a k-a-a c-a-t-y h-i- ------------------------------------
Šta biste htjeli / htjele za doručak? ‫آ- ک- ن---- م-- ک-- چ-----‬ ‫آپ کو ناشتے میں کیا چاہیے؟‬ 0
a-- k- n------ m--- k-- c------? aa- k- n------ m--- k-- c------? aap ko nashtay mein kya chahiye? a-p k- n-s-t-y m-i- k-a c-a-i-e? -------------------------------?
Zemičke s marmeladom i medom? ‫ب- ج-- ا-- ش-- ک- س-------‬ ‫بن جام اور شہد کے ساتھ؟کیا‬ 0
b-- j--- a-- s----- k- s---? ba- j--- a-- s----- k- s---? ban jaam aur shehad ke sath? b-n j-a- a-r s-e-a- k- s-t-? ---------------------------?
Tost s kobasicom i sirom? ‫ٹ--- س--- ا-- پ--- ک- س-------‬ ‫ٹوسٹ ساسج اور پنیر کے ساتھ؟کیا‬ 0
t---- s------ a-- p----- k- s---? to--- s------ a-- p----- k- s---? toast sausage aur paneer ke sath? t-a-t s-u-a-e a-r p-n-e- k- s-t-? --------------------------------?
Kuhano jaje? ‫ا-- ا--- ہ-- ا-------‬ ‫ایک ابلا ہوا انڈہ؟کیا‬ 0
a-- A--- h--- a----? ai- A--- h--- a----? aik Abla howa andah? a-k A-l- h-w- a-d-h? -------------------?
Jaje na oko? ‫ا-- ت-- ہ-- ا-------‬ ‫ایک تلا ہوا انڈہ؟کیا‬ 0
a-- t--- h--- a----? ai- t--- h--- a----? aik tala howa andah? a-k t-l- h-w- a-d-h? -------------------?
Omlet? ‫ا-- آ--------‬ ‫ایک آملیٹ؟کیا‬ 0
a-- a------? ai- a------? aik aamlait? a-k a-m-a-t? -----------?
Molim još jedan jogurt. ‫م------ ک- ک- ا-- د-- د- د--‬ ‫مہربانی کر کے اور دہی دے دیں‬ 0
m-------- k-- k- a-- d--- d-- d-- me------- k-- k- a-- d--- d-- d-n meharbani kar ke aur dahi day den m-h-r-a-i k-r k- a-r d-h- d-y d-n ---------------------------------
Molim još soli i bibera. ‫م------ ک- ک- ا-- ن-- ا-- م-- د- د--‬ ‫مہربانی کر کے اور نمک اور مرچ دے دیں‬ 0
m-------- k-- k- a-- n---- a-- m---- d-- d-- me------- k-- k- a-- n---- a-- m---- d-- d-n meharbani kar ke aur namak aur mirch day den m-h-r-a-i k-r k- a-r n-m-k a-r m-r-h d-y d-n --------------------------------------------
Molim još jednu čašu vode. ‫م------ ک- ک- ا-- گ--- پ--- ا-- د- د--‬ ‫مہربانی کر کے ایک گلاس پانی اور دے دیں‬ 0
m-------- k-- k- a-- g---- p--- a-- me------- k-- k- a-- g---- p--- a-r meharbani kar ke aik glass pani aur m-h-r-a-i k-r k- a-k g-a-s p-n- a-r -----------------------------------

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!