Knjiga fraza

bs Javni lokalni saobraćaj   »   bg Градски транспорт

36 [trideset i šest]

Javni lokalni saobraćaj

Javni lokalni saobraćaj

36 [трийсет и шест]

36 [triyset i shest]

Градски транспорт

[Gradski transport]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Gdje je autobuska stanica? Къ-- е а---------- с-----? Къде е автобусната спирка? 0
K--- y- a---------- s-----? Ky-- y- a---------- s-----? Kyde ye avtobusnata spirka? K-d- y- a-t-b-s-a-a s-i-k-? --------------------------?
Koji autobus vozi u centar? Ко- а------ о---- в ц------? Кой автобус отива в центъра? 0
K-- a------ o---- v t-------? Ko- a------ o---- v t-------? Koy avtobus otiva v tsentyra? K-y a-t-b-s o-i-a v t-e-t-r-? ----------------------------?
Koju liniju moram uzeti? Ко- а------ т----- д- в----? Кой автобус трябва да взема? 0
K-- a------ t------ d- v----? Ko- a------ t------ d- v----? Koy avtobus tryabva da vzema? K-y a-t-b-s t-y-b-a d- v-e-a? ----------------------------?
Moram li presjedati? Тр---- л- д- с- п--------? Трябва ли да се прекачвам? 0
T------ l- d- s- p---------? Tr----- l- d- s- p---------? Tryabva li da se prekachvam? T-y-b-a l- d- s- p-e-a-h-a-? ---------------------------?
Gdje moram presjesti? Къ-- т----- д- с- п--------? Къде трябва да се прекачвам? 0
K--- t------ d- s- p---------? Ky-- t------ d- s- p---------? Kyde tryabva da se prekachvam? K-d- t-y-b-a d- s- p-e-a-h-a-? -----------------------------?
Koliko košta karta? Ко--- с----- е--- б----? Колко струва един билет? 0
K---- s----- y---- b----? Ko--- s----- y---- b----? Kolko struva yedin bilet? K-l-o s-r-v- y-d-n b-l-t? ------------------------?
Koliko stanica ima do centra? Ко--- с----- и-- д- ц------? Колко спирки има до центъра? 0
K---- s----- i-- d- t-------? Ko--- s----- i-- d- t-------? Kolko spirki ima do tsentyra? K-l-o s-i-k- i-a d- t-e-t-r-? ----------------------------?
Morate ovdje izaći. Тр---- д- с------ т--. Трябва да слезете тук. 0
T------ d- s------ t--. Tr----- d- s------ t--. Tryabva da slezete tuk. T-y-b-a d- s-e-e-e t-k. ----------------------.
Morate izaći nazad. Тр---- д- с------ о----. Трябва да слезете отзад. 0
T------ d- s------ o----. Tr----- d- s------ o----. Tryabva da slezete otzad. T-y-b-a d- s-e-e-e o-z-d. ------------------------.
Sljedeći metro dolazi za 5 minuta. Сл-------- в--- н- м------ п------- с--- 5 м-----. Следващият влак на метрото пристига след 5 минути. 0
S------------- v--- n- m------ p------- s--- 5 m-----. Sl------------ v--- n- m------ p------- s--- 5 m-----. Sledvashchiyat vlak na metroto pristiga sled 5 minuti. S-e-v-s-c-i-a- v-a- n- m-t-o-o p-i-t-g- s-e- 5 m-n-t-. ---------------------------------------------5-------.
Sljedeći tramvaj dolazi za 10 minuta. Сл-------- т------ п------- с--- 10 м-----. Следващият трамвай пристига след 10 минути. 0
S------------- t------ p------- s--- 10 m-----. Sl------------ t------ p------- s--- 10 m-----. Sledvashchiyat tramvay pristiga sled 10 minuti. S-e-v-s-c-i-a- t-a-v-y p-i-t-g- s-e- 10 m-n-t-. -------------------------------------10-------.
Sljedeći autobus dolazi za 15 minuta. Сл-------- а------ п------- с--- 15 м-----. Следващият автобус пристига след 15 минути. 0
S------------- a------ p------- s--- 15 m-----. Sl------------ a------ p------- s--- 15 m-----. Sledvashchiyat avtobus pristiga sled 15 minuti. S-e-v-s-c-i-a- a-t-b-s p-i-t-g- s-e- 15 m-n-t-. -------------------------------------15-------.
Kada vozi zadnji metro? Ко-- е п--------- в--- н- м------? Кога е последният влак на метрото? 0
K--- y- p---------- v--- n- m------? Ko-- y- p---------- v--- n- m------? Koga ye posledniyat vlak na metroto? K-g- y- p-s-e-n-y-t v-a- n- m-t-o-o? -----------------------------------?
Kada vozi zadnji tramvaj? Ко-- е п--------- т------? Кога е последният трамвай? 0
K--- y- p---------- t------? Ko-- y- p---------- t------? Koga ye posledniyat tramvay? K-g- y- p-s-e-n-y-t t-a-v-y? ---------------------------?
Kada vozi zadnji autobus? Ко-- е п--------- а------? Кога е последният автобус? 0
K--- y- p---------- a------? Ko-- y- p---------- a------? Koga ye posledniyat avtobus? K-g- y- p-s-e-n-y-t a-t-b-s? ---------------------------?
Imate li voznu kartu? Им--- л- б----? Имате ли билет? 0
I---- l- b----? Im--- l- b----? Imate li bilet? I-a-e l- b-l-t? --------------?
Voznu kartu? – Ne, nemam. Би---? – Н-- н----. Билет? – Не, нямам. 0
B----? – N-, n-----. Bi---? – N-- n-----. Bilet? – Ne, nyamam. B-l-t? – N-, n-a-a-. -----?-–---,-------.
Onda morate platiti kaznu. То---- т----- д- п------ г----. Тогава трябва да платите глоба. 0
T----- t------ d- p------ g----. To---- t------ d- p------ g----. Togava tryabva da platite globa. T-g-v- t-y-b-a d- p-a-i-e g-o-a. -------------------------------.

Razvoj jezika

Jasno je zašto međusobno komuniciramo. Želimo razmijeniti ideje i razumjeti se. S druge strane, manje je jasno kako je tačno nastao jezik. Postoje različite teorije u svezi s tim. Međutim, sigurno je da je jezik jedan stari fenomen. Preduslov za govor bila su određena tjelesna obilježja. Ona su bila nužna za stvaranje zvukova. Već su neandertalci imali sposobnost da koriste svoj glas. Na taj način su se razlikovali od životinja. Osim toga, prodoran i snažan glas je bio potreban za odbranu. Na taj je način čovjek mogao zaprijetiti i uplašiti neprijatelje. Tada se već proizvodilo oruđe i koristila vatra. To znanje se nekako moralo prenijeti dalje. Jezik je bio bitan i zbog grupnog lova. Među ljudima je jednostavan oblik komunikacije postojao već prije 2 miliona godina. Prvi jezički elementi bili su znakovi i gestovi. Međutim, ljudi su se htjeli sporazumijevati i u tami. Pritom su morali pričati bez da se vide. Stoga se razvio glas koji je zamijenio gestove. Jezik u današnjem smislu je star barem 50.000 godina. Kad je Homo sapiens napustio Afriku, raširio je jezik po cijelom svijetu. Jezici su se razdvojili u različitim predjelima. Time su se razvile različite porodice jezika. Sadržavale su samo osnove jezičkih sistema. Prvi jezici su bili puno jednostavniji od današnjih. Dalje su se razvijali kroz gramatiku, fonologiju i semantiku. Moglo bi se reći da različiti jezici predstavljaju različita rješenja. Međutim, problem je uvijek isti: Kako da pokažem ono što mislim?
Da li ste to znali?
Brazilski portugalski spada u romanske jezike. Nastao je iz evropskog portugalskog. Donesen je tokom kolonijalne politike Portugala sve do Južne Amerike. Danas je Brazil najveća nacija na svijetu koja govori portugalski. Oko 190 miliona ljudi govori brazilski portugalski kao maternji jezik. A jezik ima i velik utjecaj na druge južnoameričke zemlje… Čak postoji miješani jezik koji sadrži portugalske i španske elemente. Prije se Brazil jezički usko orijentirao na svoj evropski uzor. Od 1930. probudila se nova svijest za brazilsku kulturu. Brazilci su bili ponosni na svoj jezik pa su željeli jače naglasiti njegove posebnosti. Ali bilo je stalno i napora da se ova dva jezika ne razdvajaju. U međuvremenu postoji, na primjer, sporazum o zajedničkom pravopisu. Najveća razlika između dva varijeteta danas se ogleda u izgovoru. U brazilskom jezičkom fondu ima nekoliko pojmova iz indijanskog jezika kojih nema u Evropi. Otkrijte ovaj uzbudljivi jezik koji spada u najvažnije jezike na svijetu!