Knjiga fraza

bs U taksiju   »   am በታክሲ ውስጥ

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [ሰላሣ ስምንት]

38 [ሰላሣ ስምንት]

በታክሲ ውስጥ

[በታክሲ ውስጥ]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. እ-ክዎ--ክ--ይጥሩ--። እ--- ታ-- ይ----- እ-ክ- ታ-ሲ ይ-ሩ-ኝ- --------------- እባክዎ ታክሲ ይጥሩልኝ። 0
በታ----ስጥ በ--- ው-- በ-ክ- ው-ጥ -------- በታክሲ ውስጥ
Koliko košta do željezničke stanice? ወደ-ባቡ- -ቢያው -መ-ድ-ስ-ት-ነ- -ጋው? ወ- ባ-- ጣ--- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- ባ-ር ጣ-ያ- ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ---------------------------- ወደ ባቡር ጣቢያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው? 0
እባ-- --ሲ------። እ--- ታ-- ይ----- እ-ክ- ታ-ሲ ይ-ሩ-ኝ- --------------- እባክዎ ታክሲ ይጥሩልኝ።
Koliko košta do aerodroma? ወደ አየ-----ያው--መ-ድ ስንት ነ--ዋ--? ወ- አ-- ማ---- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- አ-ር ማ-ፊ-ው ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ----------------------------- ወደ አየር ማረፊያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው? 0
እ-ክ---ክሲ--ጥ--ኝ። እ--- ታ-- ይ----- እ-ክ- ታ-ሲ ይ-ሩ-ኝ- --------------- እባክዎ ታክሲ ይጥሩልኝ።
Pravo, molim. እ-ክ-/ሽ--ጥታ እ----- ቀ-- እ-ክ-/- ቀ-ታ ---------- እባክህ/ሽ ቀጥታ 0
ወደ-ባ-- --ያው---ሄድ-ስ---ነ--ዋጋ-? ወ- ባ-- ጣ--- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- ባ-ር ጣ-ያ- ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ---------------------------- ወደ ባቡር ጣቢያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው?
Ovdje desno, molim. እ-ክ--ሽ-እ-- -ር ወደ-ቀኝ እ----- እ-- ጋ- ወ- ቀ- እ-ክ-/- እ-ህ ጋ- ወ- ቀ- ------------------- እባክህ/ሽ እዚህ ጋር ወደ ቀኝ 0
ወደ -ቡ--ጣቢያው---ሄድ ስ----ው-ዋ-ው? ወ- ባ-- ጣ--- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- ባ-ር ጣ-ያ- ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ---------------------------- ወደ ባቡር ጣቢያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው?
Tamo na uglu lijevo, molim. እ-ክ-/ሽ --ዘኑ ጋር ወደ-ግራ እ----- ማ--- ጋ- ወ- ግ- እ-ክ-/- ማ-ዘ- ጋ- ወ- ግ- -------------------- እባክህ/ሽ ማእዘኑ ጋር ወደ ግራ 0
ወደ ----ማ-ፊያው----- ስ---ነው ዋጋ-? ወ- አ-- ማ---- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- አ-ር ማ-ፊ-ው ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ----------------------------- ወደ አየር ማረፊያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው?
Meni se žuri. እቸኩላለ-። እ------ እ-ኩ-ለ-። ------- እቸኩላለው። 0
ወደ አየር --ፊያው-ለመ-- -ን- ነው--ጋው? ወ- አ-- ማ---- ለ--- ስ-- ነ- ዋ--- ወ- አ-ር ማ-ፊ-ው ለ-ሄ- ስ-ት ነ- ዋ-ው- ----------------------------- ወደ አየር ማረፊያው ለመሄድ ስንት ነው ዋጋው?
Ja imam vremena. ጊዜ--ለ-። ጊ- አ--- ጊ- አ-ኝ- ------- ጊዜ አለኝ። 0
እባ-ህ-- --ታ እ----- ቀ-- እ-ክ-/- ቀ-ታ ---------- እባክህ/ሽ ቀጥታ
Molim Vas vozite sporije. እ-ክዎን--ስ--ለው-ይ-ዱ። እ---- ቀ- ብ-- ይ--- እ-ክ-ን ቀ- ብ-ው ይ-ዱ- ----------------- እባክዎን ቀስ ብለው ይንዱ። 0
እ--ህ---ቀ-ታ እ----- ቀ-- እ-ክ-/- ቀ-ታ ---------- እባክህ/ሽ ቀጥታ
Stanite ovdje, molim. እባክ---እዚ--ጋ- ያቁ-። እ---- እ-- ጋ- ያ--- እ-ክ-ን እ-ህ ጋ- ያ-ሙ- ----------------- እባክዎን እዚህ ጋር ያቁሙ። 0
እ------እ-ህ--ር-ወደ ቀኝ እ----- እ-- ጋ- ወ- ቀ- እ-ክ-/- እ-ህ ጋ- ወ- ቀ- ------------------- እባክህ/ሽ እዚህ ጋር ወደ ቀኝ
Sačekajte momenat, molim Vas. እ---ን-ት-ሽ ጊዜ ይጠ--። እ---- ት-- ጊ- ይ---- እ-ክ-ን ት-ሽ ጊ- ይ-ብ-። ------------------ እባክዎን ትንሽ ጊዜ ይጠብቁ። 0
እ-ክ-/- እ---ጋ--ወደ -ኝ እ----- እ-- ጋ- ወ- ቀ- እ-ክ-/- እ-ህ ጋ- ወ- ቀ- ------------------- እባክህ/ሽ እዚህ ጋር ወደ ቀኝ
Odmah se vraćam. ወ-ያ--እ----ው ወ--- እ----- ወ-ያ- እ-ለ-ለ- ----------- ወዲያው እመለሳለው 0
እባክ-/------ -ር-ወ- -ራ እ----- ማ--- ጋ- ወ- ግ- እ-ክ-/- ማ-ዘ- ጋ- ወ- ግ- -------------------- እባክህ/ሽ ማእዘኑ ጋር ወደ ግራ
Dajte mi račun molim. እ-ክዎ- -ረሰ--ይ-ጡ-። እ---- ደ--- ይ---- እ-ክ-ን ደ-ሰ- ይ-ጡ-። ---------------- እባክዎን ደረሰኝ ይስጡኝ። 0
እ--ህ-ሽ-ማ-ዘ---ር-ወደ -ራ እ----- ማ--- ጋ- ወ- ግ- እ-ክ-/- ማ-ዘ- ጋ- ወ- ግ- -------------------- እባክህ/ሽ ማእዘኑ ጋር ወደ ግራ
Nemam sitno. ዝር----ን---የለ--። ዝ--- ገ--- የ---- ዝ-ዝ- ገ-ዘ- የ-ኝ-። --------------- ዝርዝር ገንዘብ የለኝም። 0
እቸኩላለ-። እ------ እ-ኩ-ለ-። ------- እቸኩላለው።
U redu je, ostatak je za Vas. ም---አ-ደለም- መ--ን -ያዙ- ። ም-- አ----- መ--- ይ--- ። ም-ም አ-ደ-ም- መ-ሱ- ይ-ዙ- ። ---------------------- ምንም አይደለም፤ መልሱን ይያዙት ። 0
እ-ኩላ-ው። እ------ እ-ኩ-ለ-። ------- እቸኩላለው።
Odvezite me do ove adrese. እባ-ዎ---ደ---- አ-ራ- ያድር--። እ---- ወ- እ-- አ--- ያ----- እ-ክ-ን ወ- እ-ህ አ-ራ- ያ-ር-ኝ- ------------------------ እባክዎን ወደ እዚህ አድራሻ ያድርሱኝ። 0
ጊዜ አ--። ጊ- አ--- ጊ- አ-ኝ- ------- ጊዜ አለኝ።
Odvezite me do mog hotela. እ-ክዎ- -ደ -ቴሌ---ር--። እ---- ወ- ሆ-- ያ----- እ-ክ-ን ወ- ሆ-ሌ ያ-ር-ኝ- ------------------- እባክዎን ወደ ሆቴሌ ያድርሱኝ። 0
ጊዜ --ኝ። ጊ- አ--- ጊ- አ-ኝ- ------- ጊዜ አለኝ።
Odvezite me do plaže. እ-ክ-ን-ወደ-ባ-ር-ዳ-ቻ-ያ-ር--። እ---- ወ- ባ-- ዳ-- ያ----- እ-ክ-ን ወ- ባ-ር ዳ-ቻ ያ-ር-ኝ- ----------------------- እባክዎን ወደ ባህር ዳርቻ ያድርሱኝ። 0
እ---ን-ቀ--ብለው---ዱ። እ---- ቀ- ብ-- ይ--- እ-ክ-ን ቀ- ብ-ው ይ-ዱ- ----------------- እባክዎን ቀስ ብለው ይንዱ።

Jezički geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat vijekovima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije tačno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite naučne teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tokom igre žele integrirati. Žele postati dijelom grupe i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje zavisi od njihove volje za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Takođe je lakše učiti slične jezike. Ko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Da li ste to znali?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodioci uvijek imaju puno posla. Za oko 160 miliona ljudi ruski je maternji jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Evropi. U cijelom svijetu oko 280 miliona ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je veoma sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U nauci, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u originalu?