Knjiga fraza

bs U taksiju   »   ku In the taxi

38 [trideset i osam]

U taksiju

U taksiju

38 [sî û heşt]

In the taxi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Molimo Vas pozovite taksi. Ji-k---ma-x-e--e l--tex-i-ekê-b-----n. J- k----- x-- r- l- t-------- b------- J- k-r-m- x-e r- l- t-x-i-e-ê b-g-r-n- -------------------------------------- Ji kerema xwe re li texsiyekê bigerin. 0
Koliko košta do željezničke stanice? B----- heya î--g-ha trê-- ---as e? B----- h--- î------ t---- ç---- e- B-h-y- h-y- î-t-e-a t-ê-ê ç-q-s e- ---------------------------------- Bihayê heya îstgeha trênê çiqas e? 0
Koliko košta do aerodroma? B--a--------bal--ir---ê ç-qa--e? B----- h--- b---------- ç---- e- B-h-y- h-y- b-l-f-r-e-ê ç-q-s e- -------------------------------- Bihayê heya balafirgehê çiqas e? 0
Pravo, molim. Ji-ke--ma x-- re -a----as-. J- k----- x-- r- r--------- J- k-r-m- x-e r- r-s-e-a-t- --------------------------- Ji kerema xwe re rasterast. 0
Ovdje desno, molim. J--ker--a-x-e -- li vir milê-ra-tê. J- k----- x-- r- l- v-- m--- r----- J- k-r-m- x-e r- l- v-r m-l- r-s-ê- ----------------------------------- Ji kerema xwe re li vir milê rastê. 0
Tamo na uglu lijevo, molim. Ji----e-- xwe-r- li-w-r -- -o--y---il--çep-. J- k----- x-- r- l- w-- j- k----- m--- ç---- J- k-r-m- x-e r- l- w-r j- k-ş-y- m-l- ç-p-. -------------------------------------------- Ji kerema xwe re li wir ji koşeyê milê çepê. 0
Meni se žuri. L-zgî--y--min --ye. L-------- m-- h---- L-z-î-i-a m-n h-y-. ------------------- Lezgîniya min heye. 0
Ja imam vremena. Wex-- -i---ey-. W---- m-- h---- W-x-ê m-n h-y-. --------------- Wextê min heye. 0
Molim Vas vozite sporije. J---e--ma---- r- hinek- --n--ê----a-o-. J- k----- x-- r- h----- d-- h--- b----- J- k-r-m- x-e r- h-n-k- d-n h-d- b-j-n- --------------------------------------- Ji kerema xwe re hinekî din hêdî bajon. 0
Stanite ovdje, molim. Ji ----ma -we-re ---vi------s-in. J- k----- x-- r- l- v-- r-------- J- k-r-m- x-e r- l- v-r r-w-s-i-. --------------------------------- Ji kerema xwe re li vir rawestin. 0
Sačekajte momenat, molim Vas. Ji k-rema-xwe re-x-l-k--ê---sekin--. J- k----- x-- r- x------- b--------- J- k-r-m- x-e r- x-l-k-k- b-s-k-n-n- ------------------------------------ Ji kerema xwe re xulekekê bisekinin. 0
Odmah se vraćam. Ez--em-----ha --m. E- h--- a---- t--- E- h-m- a-i-a t-m- ------------------ Ez hema aniha têm. 0
Dajte mi račun molim. Ji ke---a xw- ---j- mi- -- ----e---- bi-i-. J- k----- x-- r- j- m-- r- g-------- b----- J- k-r-m- x-e r- j- m-n r- g-r-e-e-ê b-d-n- ------------------------------------------- Ji kerema xwe re ji min re girtekekê bidin. 0
Nemam sitno. Per--------hû--t-ne-n-. P--- m-- e h-- t--- n-- P-r- m-n e h-r t-n- n-. ----------------------- Perê min e hûr tine ne. 0
U redu je, ostatak je za Vas. Wiha-t-ma---- -----de --la j- we re --. W--- t---- e- y- z--- b--- j- w- r- b-- W-h- t-m-m e- y- z-d- b-l- j- w- r- b-. --------------------------------------- Wiha temam e, ya zêde bila ji we re be. 0
Odvezite me do ove adrese. Min----i---ê-n----şa--. M-- b---- v- n--------- M-n b-b-n v- n-v-î-a-ê- ----------------------- Min bibin vê navnîşanê. 0
Odvezite me do mog hotela. Min -----e ot-l- min. M-- b----- o---- m--- M-n b-b-n- o-ê-a m-n- --------------------- Min bibine otêla min. 0
Odvezite me do plaže. M---bi-in- p-ajê. M-- b----- p----- M-n b-b-n- p-a-ê- ----------------- Min bibine plajê. 0

Jezički geniji

Većina ljudi je sretna ako govori jedan strani jezik. Međutim, postoje ljudi koji barataju s više od 70 jezika. Sve te jezike mogu tečno govoriti i ispravno pisati. Dakle, moglo bi se reći da su ti ljudi hiperpoligloti. Fenomen višejezičnosti je poznat vijekovima. Postoji mnogo izvještaja o ljudima s takvim talentom. No još uvijek nije tačno istraženo odakle on dolazi. Postoje različite naučne teorije što se toga tiče. Neki smatraju da je mozak poliglota drugačije građen. Ta razlika je posebno vidljiva u broca području. Jezik se stvara u tom području mozga. Moždane stanice poliglota su u tom području drugačije raspoređene. Moguće je da zbog toga drugačije obrađuju informacije. Za potvrdu te teorije nedostaju još daljnja istraživanja. Možda je samo presudna dodatna motivacija. Djeca jako brzo od druge djece uče strane jezike. To je zbog toga što se tokom igre žele integrirati. Žele postati dijelom grupe i s drugima komunicirati. Njihovo uspješno učenje zavisi od njihove volje za integracijom. Druga teorija tvrdi da učenjem raste moždana masa. To znači da što više učimo učenje postaje sve jednostavnije. Takođe je lakše učiti slične jezike. Ko govori danski, brzo će naučiti švedski ili norveški. Još nije odgovoreno na puno pitanja. Međutim, sigurno je da inteligencija ne igra nikakvu ulogu. Neki ljudi manjih intelektualnih sposobnosti govore mnogo jezika. No i najveći jezični genij mora biti veoma discipliniran. To nas ipak malo tješi, je l' tako?
Da li ste to znali?
Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodioci uvijek imaju puno posla. Za oko 160 miliona ljudi ruski je maternji jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Evropi. U cijelom svijetu oko 280 miliona ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je veoma sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U nauci, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u originalu?