Knjiga fraza

bs U diskoteci   »   el Στη ντισκοτέκ

46 [četrdeset i šest]

U diskoteci

U diskoteci

46 [σαράντα έξι]

46 [saránta éxi]

Στη ντισκοτέκ

[Stē ntiskoték]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski grčki Igra Više
Da li je mjesto slobodno? Η-θέ-- αυτή ----- --ε----η; Η θ--- α--- ε---- ε-------- Η θ-σ- α-τ- ε-ν-ι ε-ε-θ-ρ-; --------------------------- Η θέση αυτή είναι ελεύθερη; 0
Ē -h--ē---t-----ai e-e--he--? Ē t---- a--- e---- e--------- Ē t-é-ē a-t- e-n-i e-e-t-e-ē- ----------------------------- Ē thésē autḗ eínai eleútherē?
Mogu li sjesti do Vas? Μπ-ρ- ---καθ--ω-μ-ζ- σ--; Μ---- ν- κ----- μ--- σ--- Μ-ο-ώ ν- κ-θ-σ- μ-ζ- σ-ς- ------------------------- Μπορώ να καθίσω μαζί σας; 0
Mpor---- kath-s- -a-í---s? M---- n- k------ m--- s--- M-o-ṓ n- k-t-í-ō m-z- s-s- -------------------------- Mporṓ na kathísō mazí sas?
Rado. Ευχαρ-στ--. Ε---------- Ε-χ-ρ-σ-ω-. ----------- Ευχαρίστως. 0
E-c-aríst--. E----------- E-c-a-í-t-s- ------------ Eucharístōs.
Kako Vam se sviđa muzika? Πώς---ς----νετα--η μο-σι-ή; Π-- σ-- φ------- η μ------- Π-ς σ-ς φ-ί-ε-α- η μ-υ-ι-ή- --------------------------- Πώς σας φαίνεται η μουσική; 0
Pṓ- s-s p--ínetai --m--s-kḗ? P-- s-- p-------- ē m------- P-s s-s p-a-n-t-i ē m-u-i-ḗ- ---------------------------- Pṓs sas phaínetai ē mousikḗ?
Malo je preglasna. Λί-- δυν---. Λ--- δ------ Λ-γ- δ-ν-τ-. ------------ Λίγο δυνατά. 0
L--o --n-tá. L--- d------ L-g- d-n-t-. ------------ Lígo dynatá.
Ali bend svira sasvim dobro. Αλλά τ-----κ--τ--- π-ί-ε- -ο-ύ---λά. Α--- τ- σ--------- π----- π--- κ---- Α-λ- τ- σ-γ-ρ-τ-μ- π-ί-ε- π-λ- κ-λ-. ------------------------------------ Αλλά το συγκρότημα παίζει πολύ καλά. 0
A--- to--y-k---ēm------ei-p-l- --l-. A--- t- s--------- p----- p--- k---- A-l- t- s-n-r-t-m- p-í-e- p-l- k-l-. ------------------------------------ Allá to synkrótēma paízei polý kalá.
Jeste li često ovdje? Έ--ε-τ- ---ν- ε-ώ; Έ------ σ---- ε--- Έ-χ-σ-ε σ-χ-ά ε-ώ- ------------------ Έρχεστε συχνά εδώ; 0
Érche-te s--h-----ṓ? É------- s----- e--- É-c-e-t- s-c-n- e-ṓ- -------------------- Ércheste sychná edṓ?
Ne, ovo je prvi put. Όχ-, ε------ -ρ-τη-φ---. Ό--- ε---- η π---- φ---- Ό-ι- ε-ν-ι η π-ώ-η φ-ρ-. ------------------------ Όχι, είναι η πρώτη φορά. 0
Óc--,--ín-i-- -rṓtē pho--. Ó---- e---- ē p---- p----- Ó-h-, e-n-i ē p-ṓ-ē p-o-á- -------------------------- Óchi, eínai ē prṓtē phorá.
Ja još nikada nisam bio / bila ovdje. Δεν -χω ξ-ναέρθ-ι -δ-. Δ-- έ-- ξ-------- ε--- Δ-ν έ-ω ξ-ν-έ-θ-ι ε-ώ- ---------------------- Δεν έχω ξαναέρθει εδώ. 0
Den é-hō-x-n-é-t-ei e--. D-- é--- x--------- e--- D-n é-h- x-n-é-t-e- e-ṓ- ------------------------ Den échō xanaérthei edṓ.
Plešete li? Χ--ε--τε; Χ-------- Χ-ρ-ύ-τ-; --------- Χορεύετε; 0
C-oreú-te? C--------- C-o-e-e-e- ---------- Choreúete?
Možda kasnije. Α-γ---ρα-ίσω-. Α------- ί---- Α-γ-τ-ρ- ί-ω-. -------------- Αργότερα ίσως. 0
Argót--- --ō-. A------- í---- A-g-t-r- í-ō-. -------------- Argótera ísōs.
Ja ne znam tako dobro plesati. Δε--ο-ε-ω --------ά. Δ- χ----- τ--- κ---- Δ- χ-ρ-ύ- τ-σ- κ-λ-. -------------------- Δε χορεύω τόσο καλά. 0
De-cho-eú--tó----a--. D- c------ t--- k---- D- c-o-e-ō t-s- k-l-. --------------------- De choreúō tóso kalá.
To je vrlo jednostavno. Ε--αι-πο---ε---λ-. Ε---- π--- ε------ Ε-ν-ι π-λ- ε-κ-λ-. ------------------ Είναι πολύ εύκολο. 0
E----------eú---o. E---- p--- e------ E-n-i p-l- e-k-l-. ------------------ Eínai polý eúkolo.
Ja ću Vam pokazati. Θα-σα- δ-ίξ-. Θ- σ-- δ----- Θ- σ-ς δ-ί-ω- ------------- Θα σας δείξω. 0
Th- s-s-d----. T-- s-- d----- T-a s-s d-í-ō- -------------- Tha sas deíxō.
Ne, radije drugi put. Όχι,-κ-λ-τ--- --α---λ--φ--ά. Ό--- κ------- μ-- ά--- φ---- Ό-ι- κ-λ-τ-ρ- μ-α ά-λ- φ-ρ-. ---------------------------- Όχι, καλύτερα μία άλλη φορά. 0
Óch-,--al---ra-mía --l--p-o-á. Ó---- k------- m-- á--- p----- Ó-h-, k-l-t-r- m-a á-l- p-o-á- ------------------------------ Óchi, kalýtera mía állē phorá.
Čekate li nekoga? Πε--μ---τε--ά-ο-ο-; Π--------- κ------- Π-ρ-μ-ν-τ- κ-π-ι-ν- ------------------- Περιμένετε κάποιον; 0
Per--én--e---poi--? P--------- k------- P-r-m-n-t- k-p-i-n- ------------------- Periménete kápoion?
Da, mog prijatelja. Ν--- --ν φί-ο--ου. Ν--- τ-- φ--- μ--- Ν-ι- τ-ν φ-λ- μ-υ- ------------------ Ναι, τον φίλο μου. 0
Nai, -on -h--- m--. N--- t-- p---- m--- N-i- t-n p-í-o m-u- ------------------- Nai, ton phílo mou.
Eno ga tamo iza dolazi! Εκ---σ-- -ά-ος,-έρ-ε-α-! Ε--- σ-- β----- έ------- Ε-ε- σ-ο β-θ-ς- έ-χ-τ-ι- ------------------------ Εκεί στο βάθος, έρχεται! 0
Eke- -t---á----, ér--e---! E--- s-- b------ é-------- E-e- s-o b-t-o-, é-c-e-a-! -------------------------- Ekeí sto báthos, érchetai!

Geni utječu na jezik

Naše porijeklo određuje jezik koji govorimo. Međutim i naši geni su odgovorni za naš jezik. Do tog rezultata su došli škotski istraživači. Istraživali su po čemu se engleski jezik razlikuje od kineskog. Pritom su otkrili da geni takođe igraju ulogu. Jer geni utječu na razvitak našeg mozga. To znači da oblikuju strukturu mozga. Time se takođe potvrđuje naša sposobnost učenja jezika. Pritom su presudne varijante dvaju gena. Ako je određena varijanta oskudna, razvijaju se tonalni jezici. Dakle, tonalne jezike govore narodi koji ne posjeduju tu genetsku varijantu. Kod tonalnih jezika značenje riječi određuje visina tona. Kineski jezik je, na primjer, tonalni jezik. Kod dominantne genetske varijante razvijaju se drugi jezici. Engleski nije tonalni jezik. Varijante tog gena nisu ravnomjerno raspoređene. To znači da se na svijetu pojavljuju s različitom učestalošću. Međutim, jezici preživljavaju jedino ako se dalje prenose. Stoga djeca moraju imati sposobnosti za imitiranje jezika svojih roditelja. Moraju, dakle, moći da dobro usvoje jezik. Samo tada se jezik može prenositi s generacije na generaciju. Starija genetska varijanta pogoduje tonalnim jezicima. Prije je vjerovatno postojalo više tonalnihh jezika nego danas. Međutim, genetsku komponentu opet ne valja precjenjivati. Ona samo može doprinijeti boljem razumijevanju razvitka jezika. Ne postoji gen ni za engleski ni za kineski jezik. Svako može naučiti bilo koji jezik. Za to nisu potrebni geni već znatiželja i disciplina!
Da li ste to znali?
Tajlandski (ili tajski) spada u porodicu tai-kadai jezika. To je maternji jezik oko 20 miliona ljudi. Za razliku od većine zapadnih jezika tajski je tonski jezik. Kod tonskih jezika izgovor slogova odlučuje o njihovom značenju. Većina riječi u tajskom se sastoji iz jednog sloga. U zavisnosti od toga kojom tonskom visinom se ona govori, riječ dobija drugo značenje. Tajski razlikuje ukupno pet različitih visina tonova. Tajlandsko društvo je vijekovima bilo strogo hijerarhijski uređeno. Zato tajski i danas poznaje najmanje pet različitih nivoa. Oni se kreću od jednostavnog razgovornog jezika do vrlo uljudnog jezičkog oblika. Osim toga tajski se dijeli na puno lokalnih dijalekata. Sistem znakova ovog jezika je mješavina abecede i slogovnog pisma. Gramatika nije kompleksna. Pošto je tajski izolirajući jezik, nema deklinacija ili konjugacija. Naučite tajski, jer je to zaista fascinantan jezik!