Knjiga fraza

bs Pripreme za put   »   fr Les préparations de voyage

47 [četrdeset i sedam]

Pripreme za put

Pripreme za put

47 [quarante-sept]

Les préparations de voyage

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski francuski Igra Više
Moraš spakovati naš kofer! T------ f--r-----re-val--- ! T- d--- f---- n---- v----- ! T- d-i- f-i-e n-t-e v-l-s- ! ---------------------------- Tu dois faire notre valise ! 0
Ne smiješ ništa zaboraviti! Tu--e do-s--i-- ---l--r ! T- n- d--- r--- o------ ! T- n- d-i- r-e- o-b-i-r ! ------------------------- Tu ne dois rien oublier ! 0
Treba ti veliki kofer! T- a--b-s----d’--e-g-a-d- v-l--e ! T- a- b----- d---- g----- v----- ! T- a- b-s-i- d-u-e g-a-d- v-l-s- ! ---------------------------------- Tu as besoin d’une grande valise ! 0
Ne zaboravi pasoš! N’--b-ie pa--ton--a--e-o-- ! N------- p-- t-- p-------- ! N-o-b-i- p-s t-n p-s-e-o-t ! ---------------------------- N’oublie pas ton passeport ! 0
Ne zaboravi avionsku kartu! N-o----- pas---- b-lle----a-i-- ! N------- p-- t-- b----- d------ ! N-o-b-i- p-s t-n b-l-e- d-a-i-n ! --------------------------------- N’oublie pas ton billet d’avion ! 0
Ne zaboravi putne čekove! N’o----- -a- t---chè-u-- d---o-ag- ! N------- p-- t-- c------ d- v----- ! N-o-b-i- p-s t-s c-è-u-s d- v-y-g- ! ------------------------------------ N’oublie pas tes chèques de voyage ! 0
Ponesi kremu za sunčanje. A-è-- l- c---- s-la---. A---- l- c---- s------- A-è-e l- c-è-e s-l-i-e- ----------------------- Amène la crème solaire. 0
Ponesi sunčane naočale. A------e-----et-----e-sol-i-. A---- l-- l------- d- s------ A-è-e l-s l-n-t-e- d- s-l-i-. ----------------------------- Amène les lunettes de soleil. 0
Ponesi šešir za sunce. A---- l- -hap-a--d--so-eil. A---- l- c------ d- s------ A-è-e l- c-a-e-u d- s-l-i-. --------------------------- Amène le chapeau de soleil. 0
Hoćeš li ponijeti autokartu? Veux-tu a-ener -ne -a--e-ro-t-ère-? V------ a----- u-- c---- r------- ? V-u---u a-e-e- u-e c-r-e r-u-i-r- ? ----------------------------------- Veux-tu amener une carte routière ? 0
Hoćeš li ponijeti vodič za putovanja? V------ am-n---un-g-i-e d- voy--e-? V------ a----- u- g---- d- v----- ? V-u---u a-e-e- u- g-i-e d- v-y-g- ? ----------------------------------- Veux-tu amener un guide de voyage ? 0
Hoćeš li ponijeti kišobran? Ve-x-tu-ame--r-u----rapl--- ? V------ a----- u- p-------- ? V-u---u a-e-e- u- p-r-p-u-e ? ----------------------------- Veux-tu amener un parapluie ? 0
Misli na hlače, košulje, čarape. Pens--aux ---t---n----u-----mis-- et ----c---ss-t-es. P---- a-- p--------- a-- c------- e- a-- c----------- P-n-e a-x p-n-a-o-s- a-x c-e-i-e- e- a-x c-a-s-e-t-s- ----------------------------------------------------- Pense aux pantalons, aux chemises et aux chaussettes. 0
Misli na kravate, kaiševe, sakoe. Pen----ux-c-avates,-a-----i-tu--- ---a-x-v-st---. P---- a-- c-------- a-- c-------- e- a-- v------- P-n-e a-x c-a-a-e-, a-x c-i-t-r-s e- a-x v-s-o-s- ------------------------------------------------- Pense aux cravates, aux ceintures et aux vestons. 0
Misli na pidžame, spavaćice i majice. P--se -u- p--a-as,-a-x -------- ---n-i- -t au----sh--ts. P---- a-- p------- a-- c------- d- n--- e- a-- t-------- P-n-e a-x p-j-m-s- a-x c-e-i-e- d- n-i- e- a-x t-s-i-t-. -------------------------------------------------------- Pense aux pyjamas, aux chemises de nuit et aux t-shirts. 0
Trebaš cipele, sandale i čizme. Tu as--esoin d- -ha---u---- ---sand-le- ---de-bot--s. T- a- b----- d- c---------- d- s------- e- d- b------ T- a- b-s-i- d- c-a-s-u-e-, d- s-n-a-e- e- d- b-t-e-. ----------------------------------------------------- Tu as besoin de chaussures, de sandales et de bottes. 0
Trebaš maramice, sapun i makaze za nokte. T- -s -e-oi--d--mou----r-, de---v-n -t d’u--coupe-on-l-s. T- a- b----- d- m--------- d- s---- e- d--- c------------ T- a- b-s-i- d- m-u-h-i-s- d- s-v-n e- d-u- c-u-e-o-g-e-. --------------------------------------------------------- Tu as besoin de mouchoirs, de savon et d’un coupe-ongles. 0
Trebaš češalj, četkicu za zube i pastu za zube. T- -s------n-d’un p-i---,-d-----br--se à---nts--- -u --n--fr-c-. T- a- b----- d--- p------ d---- b----- à d---- e- d- d---------- T- a- b-s-i- d-u- p-i-n-, d-u-e b-o-s- à d-n-s e- d- d-n-i-r-c-. ---------------------------------------------------------------- Tu as besoin d’un peigne, d’une brosse à dents et du dentifrice. 0

Budućnost jezika

Više od 1,3 milijarde ljudi govori kineski jezik. Tako kineski govori najviše ljudi na svijetu. I tako će ostati još dugi niz godina. Budućnost drugih jezika nije toliko perspektivna. Jer će mnogi lokalni jezici izumrijeti. Trenutno se u svijetu govori oko 6.000 različitih jezika. Stručnjaci pak kažu da je većina njih ugrožena. To znači da će oko 90% svih jezika nestati. Većina njih će izumrijeti još u ovom stoljeću. To znači da svaki dan nestane jedan jezik. Značenje pojedinih jezika će se takođe mijenjati u budućnosti. Engleski je još uvijek na drugom mjestu. Međutim, broj native speakera (izvornih govornika jezika) nije stalan. Uzrok tome je demografski razvoj. Za nekoliko desetljeća drugi jezici će početi prevladavati. Na 2. i 3. mjestu će se uskoro naći hindi/urdu i arapski jezik. Engleski jezik će zauzeti 4. mjesto. Njemački će jezik potpuno nestati iz skupine ‘prvih deset’. Malajski jezik će spadati među najvažnije jezike. Dok će neki jezici izumirati, nastajat će novi jezici. To će biti hibridni jezici. Takvi će se jezički hibridi uglavnom govoriti u gradovima. U budućnosti će se razviti i sasvim nove varijante jezika. U budućnosti će, dakle, postojati različiti oblici engleskog jezika. Broj dvojezičnih ljudi će se znatno povećati u cijelom svijetu. Nije sasvim jasno kako ćemo govoriti u budućnosti. Ali za 100 godina će još uvijek postojati različiti jezici. Dakle, učenje se neće tako brzo završiti...
Da li ste to znali?
Češki je maternji jezik oko 12 miliona ljudi. Spada u zapadnoslavenske jezike. Češki i slovački su veoma slični. Razlog tome je zajednička historija oba naroda. Ipak se jezici razlikuju u nekim tačkama. Mlađi Česi i Slovaci imaju ponekad teškoća da se razumiju. Međutim, ima govornika koji koriste miješani jezik. Govorni češki dosta se razlikuje od pisanog jezika. Moglo bi se reći da književni češki postoji uglavnom u pisanom obliku. Usmeno se koristi samo u službenim prilikama ili u medijima. Ovo strogo razdvajanje je najvažnija karakteristika češkog jezika. Gramatika češkog jezika nije baš jednostavna. Ima sedam padeža i četiri roda. Učenje je ipak veoma zabavno. Pri tome se otkriva puno novih stvari.