Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   ar ‫القيام بمهمات‬

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

‫51 [واحد وخمسون]‬

51 [wahd wakhamsuna]

‫القيام بمهمات‬

[alqiam bimuhimaat]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski arapski Igra Više
Hoću u biblioteku. ‫-أذ-ب-إل- --م---ة------مية-‬ ‫----- إ-- ا------ ا--------- ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ت-ة ا-ع-و-ي-.- ----------------------------- ‫سأذهب إلى المكتبة العمومية.‬ 0
s----ha---iil-- alm--t-bat--l-umu-i-ta. s------- '----- a--------- a----------- s-a-h-a- '-i-a- a-m-k-a-a- a-e-m-m-a-a- --------------------------------------- s'adhhab 'iilaa almuktabat aleumumiata.
Hoću u knjižaru. ‫-أذ------ ال--تبة / --- ب-ع --ك--.‬ ‫----- إ-- ا------ / م-- ب-- ا------ ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ت-ة / م-ل ب-ع ا-ك-ب-‬ ------------------------------------ ‫سأذهب إلى المكتبة / محل بيع الكتب.‬ 0
s-ad-h-b '----a-a-mu--a-a--/-m-h--u baye -l----. s------- '----- a--------- / m----- b--- a------ s-a-h-a- '-i-a- a-m-k-a-a- / m-h-l- b-y- a-k-t-. ------------------------------------------------ s'adhhab 'iilaa almuktabat / mahalu baye alkutb.
Hoću do kioska. ‫س-------ى ا--شك‬ ‫----- إ-- ا----- ‫-أ-ه- إ-ى ا-ك-ك- ----------------- ‫سأذهب إلى الكشك‬ 0
s'a-hh-- -iilaa alku--k s------- '----- a------ s-a-h-a- '-i-a- a-k-s-k ----------------------- s'adhhab 'iilaa alkushk
Ja hoću da iznajmim knjigu. ‫--س-عي- -تا-اً-‬ ‫------- ك------- ‫-أ-ت-ي- ك-ا-ا-.- ----------------- ‫سأستعير كتاباً.‬ 0
s'a-t---r--tab-a-. s-------- k------- s-a-t-e-r k-a-a-n- ------------------ s'astaeir ktabaan.
Ja hoću da kupim knjigu. ‫---تر----ا-ا-.‬ ‫------ ك------- ‫-أ-ت-ي ك-ا-ا-.- ---------------- ‫سأشتري كتاباً.‬ 0
s'-s-tar- ktabaan. s-------- k------- s-a-h-a-i k-a-a-n- ------------------ s'ashtari ktabaan.
Ja hoću da kupim novine. ‫--شت-ي-ج-يدة/---يفة.‬ ‫------ ج----- ص------ ‫-أ-ت-ي ج-ي-ة- ص-ي-ة-‬ ---------------------- ‫سأشتري جريدة/ صحيفة.‬ 0
s'as-tar- --ri--t----y-. s-------- j------- s---- s-a-h-a-i j-r-d-t- s-y-. ------------------------ s'ashtari jaridat/ shyf.
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. ‫--ذ-------ال-كت-----عم-مية ------رة كتا-.‬ ‫----- إ-- ا------ ا------- ل------- ك----- ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ت-ة ا-ع-و-ي- ل-س-ع-ر- ك-ا-.- ------------------------------------------- ‫سأذهب إلى المكتبة العمومية لاستعارة كتاب.‬ 0
s--dh----'i-la- al------a-------um-at-l-a----ear-t -i-ab. s------- '----- a--------- a--------- l----------- k----- s-a-h-a- '-i-a- a-m-k-a-a- a-e-m-m-a- l-a-s-i-a-a- k-t-b- --------------------------------------------------------- s'adhhab 'iilaa almuktabat aleumumiat liaistiearat kitab.
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. ‫سأذ-ب -لى ------- لش----ك-ا--‬ ‫----- إ-- ا------ ل---- ك----- ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ت-ة ل-ر-ء ك-ا-.- ------------------------------- ‫سأذهب إلى المكتبة لشراء كتاب.‬ 0
s--d--ab ---l-- alm-k-ab-t l-s-ira- k-tab. s------- '----- a--------- l------- k----- s-a-h-a- '-i-a- a-m-k-a-a- l-s-i-a- k-t-b- ------------------------------------------ s'adhhab 'iilaa almaktabat lishira' kitab.
Ja hoću do kioska da kupim novine. ‫-أ--ب إ-ى-ال--- ل-ر-- جريد--‬ ‫----- إ-- ا---- ل---- ج------ ‫-أ-ه- إ-ى ا-ك-ك ل-ر-ء ج-ي-ة-‬ ------------------------------ ‫سأذهب إلى الكشك لشراء جريدة.‬ 0
s'adhh-b---i--a-a---shak-li-h--a'-j-rid--a. s------- '----- a------- l------- j-------- s-a-h-a- '-i-a- a-k-s-a- l-s-i-a- j-r-d-t-. ------------------------------------------- s'adhhab 'iilaa alkashak lishira' jaridata.
Ja hoću do optičara. ‫---هب إل- أخ---ي --بصر-ات.‬ ‫----- إ-- أ----- ا--------- ‫-أ-ه- إ-ى أ-ص-ئ- ا-ب-ر-ا-.- ---------------------------- ‫سأذهب إلى أخصائي البصريات.‬ 0
s-a---a--'ii-a--'----a--y-al--s-ri-a-. s------- '----- '-------- a----------- s-a-h-a- '-i-a- '-k-s-y-y a-b-s-r-a-t- -------------------------------------- s'adhhab 'iilaa 'akhsayiy albisariaat.
Ja hoću do supermarketa. ‫----ب-إلى ال---ر--ل-ب---‬ ‫----- إ-- ا----- ا------- ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ج- ا-ك-ي-.- -------------------------- ‫سأذهب إلى المتجر الكبير.‬ 0
s'a-hhab ----a---------ar -----i-a. s------- '----- a-------- a-------- s-a-h-a- '-i-a- a-m-t-j-r a-k-b-r-. ----------------------------------- s'adhhab 'iilaa almutajar alkabira.
Ja hoću do pekara. ‫-أ-ه- إل- ا--ب---‬ ‫----- إ-- ا------- ‫-أ-ه- إ-ى ا-خ-ا-.- ------------------- ‫سأذهب إلى الخباز.‬ 0
s'a-hh-- '-i-aa a-khi--z. s------- '----- a-------- s-a-h-a- '-i-a- a-k-i-a-. ------------------------- s'adhhab 'iilaa alkhibaz.
Ja hoću da kupim naočale. ‫-----ي-نظ--ة-‬ ‫------ ن------ ‫-أ-ت-ي ن-ا-ة-‬ --------------- ‫سأشتري نظارة.‬ 0
s--sh--r---iz-r--a. s-------- n-------- s-a-h-a-i n-z-r-t-. ------------------- s'ashtari nizarata.
Ja hoću da kupim voće i povrće. ‫--شت-- -اك---------ً.‬ ‫------ ف---- و-------- ‫-أ-ت-ي ف-ك-ة و-ض-ر-ً-‬ ----------------------- ‫سأشتري فاكهة وخضاراً.‬ 0
s'as----i fa----- wkhda-aa-. s-------- f------ w--------- s-a-h-a-i f-k-h-t w-h-a-a-n- ---------------------------- s'ashtari fakihat wkhdaraan.
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. ‫-أش--- خ----م-- --ب----ع-دي-ً.‬ ‫------ خ-- ص--- و----- ع------- ‫-أ-ت-ي خ-ز ص-و- و-ب-ا- ع-د-ا-.- -------------------------------- ‫سأشتري خبز صمون وخبزاً عادياً.‬ 0
i-----t-r- -h-----u--w---------n-e-dya-n. i--------- k---- s----- w------- e------- i-'-s-t-r- k-a-z s-m-w- w-h-z-a- e-d-a-n- ----------------------------------------- is'ashtari khabz sumuwn wkhbzaan eadyaan.
Ja hoću do optičara da kupim naočale. ‫سأ-ه--إل- ----ئ--ا-----ات ل--اء --ارة.‬ ‫----- إ-- أ----- ا------- ل---- ن------ ‫-أ-ه- إ-ى أ-ص-ئ- ا-ب-ر-ا- ل-ر-ء ن-ا-ة-‬ ---------------------------------------- ‫سأذهب إلى أخصائي البصريات لشراء نظارة.‬ 0
s'adhhab 'ii-a- --kh-a--y a--s-y-- l-s----- n---rata. s------- '----- '-------- a------- l------- n-------- s-a-h-a- '-i-a- '-k-s-y-y a-b-r-a- l-s-i-a- n-z-r-t-. ----------------------------------------------------- s'adhhab 'iilaa 'akhsayiy albsryat lishira' nizarata.
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. ‫--ذ-ب-إ-- ------ ا-كب-- --را- فاك-ة----ا- -ً-‬ ‫----- إ-- ا----- ا----- ل---- ف---- و---- ا--- ‫-أ-ه- إ-ى ا-م-ج- ا-ك-ي- ل-ر-ء ف-ك-ة و-ض-ر ا-.- ----------------------------------------------- ‫سأذهب إلى المتجر الكبير لشراء فاكهة وخضار اً.‬ 0
i-'adhh-- --i--a--l----jar-al---i----shi--- f--i--- wa----a--aa-. i-------- '----- a-------- a------ l------- f------ w------- a--- i-'-d-h-b '-i-a- a-m-t-j-r a-k-b-r l-s-i-a- f-k-h-t w-k-i-a- a-n- ----------------------------------------------------------------- is'adhhab 'iilaa almutajar alkabir lishira' fakihat wakhidar aan.
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. ‫-أذ-- إلى ا----ز ----ء خبز صمو----خ-زاً--------‬ ‫----- إ-- ا----- ل---- خ-- ص--- و خ---- ع------- ‫-أ-ه- إ-ى ا-خ-ا- ل-ر-ء خ-ز ص-و- و خ-ز-ً ع-د-ا-.- ------------------------------------------------- ‫سأذهب إلى الخباز لشراء خبز صمون و خبزاً عادياً.‬ 0
i-----hab----la- --kh-ba----shi--- k--bz -u-u- - kh-zaan --d--a-. i-------- '----- a------- l------- k---- s---- w k------ e------- i-'-d-h-b '-i-a- a-k-i-a- l-s-i-a- k-a-z s-m-n w k-b-a-n e-d-a-n- ----------------------------------------------------------------- is'adhhab 'iilaa alkhibaz lishira' khabz sumun w khbzaan eadyaan.

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!