Knjiga fraza

bs U robnoj kući   »   ro La magazin

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [cincizeci şi doi]

La magazin

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Hoćemo li ići u jednu robnu kuću? M-rg-m -------a-----? M----- l- u- m------- M-r-e- l- u- m-g-z-n- --------------------- Mergem la un magazin? 0
Ja moram obaviti kupovinu. Tre---e să-f-c cum------r-. T------ s- f-- c----------- T-e-u-e s- f-c c-m-ă-ă-u-i- --------------------------- Trebuie să fac cumpărături. 0
Hoću puno toga da kupim. Vr----s-------r-m-lte. V---- s- c----- m----- V-e-u s- c-m-ă- m-l-e- ---------------------- Vreau să cumpăr multe. 0
Gdje su uredski artikli? U-de s-n- a-ti--le-e-d- b----? U--- s--- a--------- d- b----- U-d- s-n- a-t-c-l-l- d- b-r-u- ------------------------------ Unde sunt articolele de birou? 0
Trebam koverte i papir za pisma. Î-i -r---i--pli---- şi---rt-- d- s---s. Î-- t------ p------ ş- h----- d- s----- Î-i t-e-u-e p-i-u-i ş- h-r-i- d- s-r-s- --------------------------------------- Îmi trebuie plicuri şi hârtie de scris. 0
Trebam hemijske olovke i flomastere. Î-i -reb-ie pixu-i--i--a-ioci. Î-- t------ p----- ş- c------- Î-i t-e-u-e p-x-r- ş- c-r-o-i- ------------------------------ Îmi trebuie pixuri şi carioci. 0
Gdje je namještaj? Unde--ste --b---e-u-? U--- e--- m---------- U-d- e-t- m-b-l-e-u-? --------------------- Unde este mobilierul? 0
Trebam ormar i komodu. Am -ev-i- -e-----u--p-ş- -e-- co-o--. A- n----- d- u- d---- ş- d- o c------ A- n-v-i- d- u- d-l-p ş- d- o c-m-d-. ------------------------------------- Am nevoie de un dulap şi de o comodă. 0
Trebam jedan pisaći sto i regal. Am----oie-d--un biro- ş---e-u--raft. A- n----- d- u- b---- ş- d- u- r---- A- n-v-i- d- u- b-r-u ş- d- u- r-f-. ------------------------------------ Am nevoie de un birou şi de un raft. 0
Gdje su igračke? Und- --nt-juc-r---e? U--- s--- j--------- U-d- s-n- j-c-r-i-e- -------------------- Unde sunt jucăriile? 0
Trebam jednu lutku i medvjedića. Î-i tr----e-o-pă--şă-----n-ur-uleţ. Î-- t------ o p----- ş- u- u------- Î-i t-e-u-e o p-p-ş- ş- u- u-s-l-ţ- ----------------------------------- Îmi trebuie o păpuşă şi un ursuleţ. 0
Trebam fudbalsku loptu i šah. Î-i-----u---o--i-ge d--f-t-al ş--un--o- de--a-. Î-- t------ o m---- d- f----- ş- u- j-- d- ş--- Î-i t-e-u-e o m-n-e d- f-t-a- ş- u- j-c d- ş-h- ----------------------------------------------- Îmi trebuie o minge de fotbal şi un joc de şah. 0
Gdje je alat? U-d- --te-un-a--a? U--- e--- u------- U-d- e-t- u-e-l-a- ------------------ Unde este unealta? 0
Trebam čekić i kliješta. Î----r-bui- u--ci-ca- şi-u- c-e-te. Î-- t------ u- c----- ş- u- c------ Î-i t-e-u-e u- c-o-a- ş- u- c-e-t-. ----------------------------------- Îmi trebuie un ciocan şi un cleşte. 0
Trebam bušilicu i odvijač. Îmi---eb--- -- ----h-u -- o-ş--u--ln-ţ-. Î-- t------ u- b------ ş- o ş----------- Î-i t-e-u-e u- b-r-h-u ş- o ş-r-b-l-i-ă- ---------------------------------------- Îmi trebuie un burghiu şi o şurubelniţă. 0
Gdje je nakit? Un-- su-t b--u--ri--e? U--- s--- b----------- U-d- s-n- b-j-t-r-i-e- ---------------------- Unde sunt bijuteriile? 0
Trebam ogrlicu i narukvicu. Î---t-ebu-- -n-l-n--ş-- -- o-b--ţară. Î-- t------ u- l------- ş- o b------- Î-i t-e-u-e u- l-n-i-o- ş- o b-ă-a-ă- ------------------------------------- Îmi trebuie un lănţişor şi o brăţară. 0
Trebam prsten i naušnice. Î-i trebuie-u- -ne- -- c---e-. Î-- t------ u- i--- ş- c------ Î-i t-e-u-e u- i-e- ş- c-r-e-. ------------------------------ Îmi trebuie un inel şi cercei. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga. To područje kontrolira jezičke procese. Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika. Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona. Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!