Knjiga fraza

bs Kupovina   »   bg Пазаруване

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [петдесет и четири]

54 [petdeset i chetiri]

Пазаруване

[Pazaruvane]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ja želim kupiti poklon. Би- иска--/ -с-а----а--------д-р-к. Б-- и---- / и----- д- к--- п------- Б-х и-к-л / и-к-л- д- к-п- п-д-р-к- ----------------------------------- Бих искал / искала да купя подарък. 0
B-kh -s--l------ala d---up-a--------. B--- i---- / i----- d- k---- p------- B-k- i-k-l / i-k-l- d- k-p-a p-d-r-k- ------------------------------------- Bikh iskal / iskala da kupya podaryk.
Ali ništa previše skupo. Н- -е-н--- --екале----к-п-. Н- н- н--- п-------- с----- Н- н- н-щ- п-е-а-е-о с-ъ-о- --------------------------- Но не нещо прекалено скъпо. 0
No---------h--p---------s--po. N- n- n------ p-------- s----- N- n- n-s-c-o p-e-a-e-o s-y-o- ------------------------------ No ne neshcho prekaleno skypo.
Imate li možda tašnu? М-же ---дам--а-чан--? М--- б- д----- ч----- М-ж- б- д-м-к- ч-н-а- --------------------- Може би дамска чанта? 0
M---e-b--d-m-ka--ha-ta? M---- b- d----- c------ M-z-e b- d-m-k- c-a-t-? ----------------------- Mozhe bi damska chanta?
Koju boju želite? Ка--- ц-я---ела-т-? К---- ц--- ж------- К-к-в ц-я- ж-л-е-е- ------------------- Какъв цвят желаете? 0
K-kyv-t-v-at----l---e? K---- t----- z-------- K-k-v t-v-a- z-e-a-t-? ---------------------- Kakyv tsvyat zhelaete?
Crnu, braon ili bijelu? Че-е-,--а--в---- -я-? Ч----- к---- и-- б--- Ч-р-н- к-ф-в и-и б-л- --------------------- Черен, кафяв или бял? 0
C-er-n- kaf-a- --- b--l? C------ k----- i-- b---- C-e-e-, k-f-a- i-i b-a-? ------------------------ Cheren, kafyav ili byal?
Veliku ili malu? Г--я-а -ли--а-к-? Г----- и-- м----- Г-л-м- и-и м-л-а- ----------------- Голяма или малка? 0
Go--a---i---m-lka? G------ i-- m----- G-l-a-a i-i m-l-a- ------------------ Golyama ili malka?
Mogu li vidjeti ovu? Мож---- д--в----т-з-? М--- л- д- в--- т---- М-ж- л- д- в-д- т-з-? --------------------- Може ли да видя тази? 0
Mo--e-l--d- v--y- taz-? M---- l- d- v---- t---- M-z-e l- d- v-d-a t-z-? ----------------------- Mozhe li da vidya tazi?
Je li ona od kože? О- к--- ли -? О- к--- л- е- О- к-ж- л- е- ------------- От кожа ли е? 0
O--k--h- l- -e? O- k---- l- y-- O- k-z-a l- y-? --------------- Ot kozha li ye?
Ili je od vještačkog materijala? И-и о- -з--ст-е-- --т-р-я? И-- о- и--------- м------- И-и о- и-к-с-в-н- м-т-р-я- -------------------------- Или от изкуствена материя? 0
Ili ---iz---t-e-a---ter---? I-- o- i--------- m-------- I-i o- i-k-s-v-n- m-t-r-y-? --------------------------- Ili ot izkustvena materiya?
Naravno, od kože. О- к-ж- --те-твено. О- к--- е---------- О- к-ж- е-т-с-в-н-. ------------------- От кожа естествено. 0
Ot --z-a-yes--s----o. O- k---- y----------- O- k-z-a y-s-e-t-e-o- --------------------- Ot kozha yestestveno.
To je naročito dobar kvalitet. Т--- е-ос---н--до-р- -а-ество. Т--- е о------ д---- к-------- Т-в- е о-о-е-о д-б-о к-ч-с-в-. ------------------------------ Това е особено добро качество. 0
T--a ye o----n-----r-----hest--. T--- y- o------ d---- k--------- T-v- y- o-o-e-o d-b-o k-c-e-t-o- -------------------------------- Tova ye osobeno dobro kachestvo.
A tašna ja zaista povoljna. Ча------д-----ит-л-о ---- -ного и---дна-----. Ч------ д----------- е н- м---- и------ ц---- Ч-н-а-а д-й-т-и-е-н- е н- м-о-о и-г-д-а ц-н-. --------------------------------------------- Чантата действително е на много изгодна цена. 0
Cha--at- de-s----elno--e-n---n-go i-go-n----e--. C------- d----------- y- n- m---- i------ t----- C-a-t-t- d-y-t-i-e-n- y- n- m-o-o i-g-d-a t-e-a- ------------------------------------------------ Chantata deystvitelno ye na mnogo izgodna tsena.
Ova mi se sviđa. Х-рес-а-м-. Х------ м-- Х-р-с-а м-. ----------- Харесва ми. 0
Kha-esv--mi. K------- m-- K-a-e-v- m-. ------------ Kharesva mi.
Ovu ću uzeti. Ще-я-взем-. Щ- я в----- Щ- я в-е-а- ----------- Ще я взема. 0
Shch-----v-ema. S---- y- v----- S-c-e y- v-e-a- --------------- Shche ya vzema.
Mogu li je eventualno zamijeniti? М--е -и--в-нт-------- ---одме-я? М--- л- е--------- д- я п------- М-ж- л- е-е-т-а-н- д- я п-д-е-я- -------------------------------- Може ли евентуално да я подменя? 0
Mo----l- ye--n--a----d- -a--o-m-n--? M---- l- y---------- d- y- p-------- M-z-e l- y-v-n-u-l-o d- y- p-d-e-y-? ------------------------------------ Mozhe li yeventualno da ya podmenya?
Podrazumijeva se. Р-з-и-- с-. Р------ с-- Р-з-и-а с-. ----------- Разбира се. 0
R---i-a-s-. R------ s-- R-z-i-a s-. ----------- Razbira se.
Zapakovaćemo je kao poklon. Н-е ще-- оп--о-а-е--а-- -о-ар--. Н-- щ- я о-------- к--- п------- Н-е щ- я о-а-о-а-е к-т- п-д-р-к- -------------------------------- Ние ще я опаковаме като подарък. 0
Nie-----e-----pak-va---k--o poda-y-. N-- s---- y- o-------- k--- p------- N-e s-c-e y- o-a-o-a-e k-t- p-d-r-k- ------------------------------------ Nie shche ya opakovame kato podaryk.
Tamo preko je blagajna. К-с--а-е-там----ре-а. К----- е т-- о------- К-с-т- е т-м о-с-е-а- --------------------- Касата е там отсреща. 0
K-s-ta--e-t-m-ot---shcha. K----- y- t-- o---------- K-s-t- y- t-m o-s-e-h-h-. ------------------------- Kasata ye tam otsreshcha.

Ko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijardi ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji su veoma slični. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tokom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tome je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i holandski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Takođe postoji asimetričan oblik međusobnog razmijevanja. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Špance nego Španci Portugalce. Austrijanci takođe bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Ko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...