Knjiga fraza

Osjećaji   »   ЗэхашIэр

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [шъэныкъорэ хырэ]

56 [shjenykorje hyrje]

+

ЗэхашIэр

[ZjehashIjer]

+

Možete kliknuti na svako prazno da vidite tekst ili:   

bosanski adigejski Igra Više
Biti raspoložen Фэ-- / ш-------. Фэен / шIоигъон. 0
Fj--- / s-------. Fjeen / shIoigon. 		+
Raspoloženi smo. Тэ т---- / т-------. Тэ тыфай / тшIоигъу. 0
Tj- t---- / t-------. Tje tyfaj / tshIoigu. 		+
Nismo raspoloženi. Тэ т----- / т--------. Тэ тыфаеп / тшIоигъоп. 0
Tj- t----- / t--------. Tje tyfaep / tshIoigop. 		+
     
Bojati se Щы--н Щынэн 0
Sh-----n Shhynjen 		+
Ja se bojim. Сэ с-----. Сэ сэщынэ. 0
Sj- s---------. Sje sjeshhynje. 		+
Ja se ne bojim. Сэ с--------. Сэ сыщынэрэп. 0
Sj- s------------. Sje syshhynjerjep. 		+
     
Imati vremena Уа---- и---. Уахътэ иIэн. 0
Ua---- i----. Uahtje iIjen. 		+
On ima vremena. Ащ (х--------) у----- и-. Ащ (хъулъфыгъ) уахътэ иI. 0
As-- (h-----) u----- i-. Ashh (hulfyg) uahtje iI. 		+
On nema vremena. Ащ (х--------) у----- и---. Ащ (хъулъфыгъ) уахътэ иIэп. 0
As-- (h-----) u----- i----. Ashh (hulfyg) uahtje iIjep. 		+
     
Dosađivati se Зэ---. Зэщын. 0
Zj------. Zjeshhyn. 		+
Ona se dosađuje. Ар (б--------) м-----. Ар (бзылъфыгъ) мэзэщы. 0
Ar (b------) m---------. Ar (bzylfyg) mjezjeshhy. 		+
Ona se ne dosađuje. Ар (б--------) з------. Ар (бзылъфыгъ) зэщырэп. 0
Ar (b------) z----------. Ar (bzylfyg) zjeshhyrjep. 		+
     
Biti gladan Мэ-----н МэлэкIэн 0
Mj--------n MjeljekIjen 		+
Jeste li gladni? Шъ- ш---------? Шъо шъумэлакIа? 0
Sh- s----------? Sho shumjelakIa? 		+
Vi niste gladni? Шъ- ш-----------? Шъо шъумэлакIэба? 0
Sh- s-------------? Sho shumjelakIjeba? 		+
     
Biti žedan Пс- ф----н Псы фэлIэн 0
Ps- f------n Psy fjelIjen 		+
Oni su žedni. Ах-- п-- ф-----. Ахэр псы фэлIэх. 0
Ah--- p-- f-------. Ahjer psy fjelIjeh. 		+
Oni nisu žedni. Ах-- п-- ф---------. Ахэр псы фалIэхэрэп. 0
Ah--- p-- f------------. Ahjer psy falIjehjerjep. 		+
     

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj grupi. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici neprekidno šalju kodirana pisma jedno drugom. Određene poslovne grupe takođe imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Nauka koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!