Knjiga fraza

bs Osjećaji   »   be Пачуцці

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [пяцьдзесят шэсць]

56 [pyats’dzesyat shests’]

Пачуцці

[Pachutstsі]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Biti raspoložen ме-- ж-----е мець жаданне 0
m---’ z------- me--- z------e mets’ zhadanne m-t-’ z-a-a-n- ----’---------
Raspoloženi smo. У н-- ё--- ж------. У нас ёсць жаданне. 0
U n-- y----’ z-------. U n-- y----- z-------. U nas yosts’ zhadanne. U n-s y-s-s’ z-a-a-n-. -----------’---------.
Nismo raspoloženi. У н-- н--- ж------. У нас няма жадання. 0
U n-- n---- z--------. U n-- n---- z--------. U nas nyama zhadannya. U n-s n-a-a z-a-a-n-a. ---------------------.
Bojati se ба---а баяцца 0
b-------- ba------a bayatstsa b-y-t-t-a ---------
Ja se bojim. Я б----. Я баюся. 0
Y- b------. Ya b------. Ya bayusya. Y- b-y-s-a. ----------.
Ja se ne bojim. Я н- б----. Я не баюся. 0
Y- n- b------. Ya n- b------. Ya ne bayusya. Y- n- b-y-s-a. -------------.
Imati vremena ме-- ч-с мець час 0
m---’ c--- me--- c--s mets’ chas m-t-’ c-a- ----’-----
On ima vremena. Ён м-- ч--. Ён мае час. 0
E- m-- c---. En m-- c---. En mae chas. E- m-e c-a-. -----------.
On nema vremena. Ён н- м-- ч---. Ён не мае часу. 0
E- n- m-- c----. En n- m-- c----. En ne mae chasu. E- n- m-e c-a-u. ---------------.
Dosađivati se су-----ь сумаваць 0
s-------’ su------’ sumavats’ s-m-v-t-’ --------’
Ona se dosađuje. Ян- с----. Яна сумуе. 0
Y--- s----. Ya-- s----. Yana sumue. Y-n- s-m-e. ----------.
Ona se ne dosađuje. Ян- н- с----. Яна не сумуе. 0
Y--- n- s----. Ya-- n- s----. Yana ne sumue. Y-n- n- s-m-e. -------------.
Biti gladan бы-- г------м быць галодным 0
b---’ g------- by--- g------m byts’ galodnym b-t-’ g-l-d-y- ----’---------
Jeste li gladni? Вы г-------? Вы галодныя? 0
V- g--------? Vy g--------? Vy galodnyya? V- g-l-d-y-a? ------------?
Vi niste gladni? Вы н- г-------? Вы не галодныя? 0
V- n- g--------? Vy n- g--------? Vy ne galodnyya? V- n- g-l-d-y-a? ---------------?
Biti žedan ха---- п--ь хацець піць 0
k-------’ p---’ kh------- p---’ khatsets’ pіts’ k-a-s-t-’ p-t-’ --------’-----’
Oni su žedni. Ян- х----- п---. Яны хочуць піць. 0
Y--- k-------’ p---’. Ya-- k-------- p----. Yany khochuts’ pіts’. Y-n- k-o-h-t-’ p-t-’. -------------’-----’.
Oni nisu žedni. Ян- н- х----- п---. Яны не хочуць піць. 0
Y--- n- k-------’ p---’. Ya-- n- k-------- p----. Yany ne khochuts’ pіts’. Y-n- n- k-o-h-t-’ p-t-’. ----------------’-----’.

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj grupi. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici neprekidno šalju kodirana pisma jedno drugom. Određene poslovne grupe takođe imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Nauka koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!