Knjiga fraza

bs Osjećaji   »   fi Tunteita

56 [pedeset i šest]

Osjećaji

Osjećaji

56 [viisikymmentäkuusi]

Tunteita

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski finski Igra Više
Biti raspoložen t-hdä --eli t---- m---- t-h-ä m-e-i ----------- tehdä mieli 0
Raspoloženi smo. Me-dän te----m-eli. M----- t---- m----- M-i-ä- t-k-e m-e-i- ------------------- Meidän tekee mieli. 0
Nismo raspoloženi. Mei-än-----e- m--li. M----- e- t-- m----- M-i-ä- e- t-e m-e-i- -------------------- Meidän ei tee mieli. 0
Bojati se p--ottaa p------- p-l-t-a- -------- pelottaa 0
Ja se bojim. Min-----l-tta-. M---- p-------- M-n-a p-l-t-a-. --------------- Minua pelottaa. 0
Ja se ne bojim. Mi-ua ei-----t-. M---- e- p------ M-n-a e- p-l-t-. ---------------- Minua ei pelota. 0
Imati vremena ol-- ----a o--- a---- o-l- a-k-a ---------- olla aikaa 0
On ima vremena. Hä---lä -n --ka-. H------ o- a----- H-n-l-ä o- a-k-a- ----------------- Hänellä on aikaa. 0
On nema vremena. Hänel-ä e---l---ik-a. H------ e- o-- a----- H-n-l-ä e- o-e a-k-a- --------------------- Hänellä ei ole aikaa. 0
Dosađivati se ol-a-ty-s-ä o--- t----- o-l- t-l-ä- ----------- olla tylsää 0
Ona se dosađuje. Hä-el--------l---. H------ o- t------ H-n-l-ä o- t-l-ä-. ------------------ Hänellä on tylsää. 0
Ona se ne dosađuje. H--e-l- e--o-e ----ä-. H------ e- o-- t------ H-n-l-ä e- o-e t-l-ä-. ---------------------- Hänellä ei ole tylsää. 0
Biti gladan o--- -äl-ä o--- n---- o-l- n-l-ä ---------- olla nälkä 0
Jeste li gladni? O-ko -e-l-ä--älkä? O--- t----- n----- O-k- t-i-l- n-l-ä- ------------------ Onko teillä nälkä? 0
Vi niste gladni? Ei---t---l--o-- nälkä? E--- t----- o-- n----- E-k- t-i-l- o-e n-l-ä- ---------------------- Eikö teillä ole nälkä? 0
Biti žedan o----jano o--- j--- o-l- j-n- --------- olla jano 0
Oni su žedni. Hei-lä-----a--. H----- o- j---- H-i-l- o- j-n-. --------------- Heillä on jano. 0
Oni nisu žedni. H-i--- -- -le jano. H----- e- o-- j---- H-i-l- e- o-e j-n-. ------------------- Heillä ei ole jano. 0

Tajni jezici

Uz pomoć jezika drugima želimo izraziti svoje misli i osjećaje. Razumijevanje je, dakle, najbitnija svrha jezika. No ponekad ljudi ne žele da ih svi razumiju. Stoga izmisle tajne jezike. Ljudi su stoljećima fascinirani tajnim jezicima. Julije Cezar je, na primjer, imao svoj vlastiti tajni jezik. Slao je kodirane poruke u sva područja svog carstva. Njegovi neprijatelji nisu mogli čitati kodirane poruke. Tajni jezici predstavljaju zaštićenu komunikaciju. Od drugih se razlikujemo po tajnim jezicima. To je znak da pripadamo ekskluzivnoj grupi. Postoje razni razlozi zašto se koriste tajni jezici. Ljubavnici neprekidno šalju kodirana pisma jedno drugom. Određene poslovne grupe takođe imaju svoj vlastiti jezik. Tako postoje jezici za mađioničare, lopove i poslovne ljude. Međutim, najčešće se tajni jezici koriste u političke svrhe. Tajni jezici se razvijaju u skoro svakom ratu. Vojska i tajne službe imaju stručnjake za tajne jezike. Nauka koja proučava kodiranje naziva se kriptologija. Moderni kodovi se temelje na složenim matematičkim formulama. Njih je jako teško dešifrirati. Bez kodiranih jezika naš život više ne bi bio zamisliv. Kodirani podaci se danas koriste svugdje. Kreditne kartice i e-mailovi – sve funkcionira preko kodova. Djeci su posebno zanimljivi tajni jezici. Obožavaju sa svojim prijateljima izmjenjivati tajne poruke. Tajni jezici čak pogoduju razvoju djece... Potiču kreativnost i osjećaj za jezik!