Knjiga fraza

bs U banci   »   fi Pankissa

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [kuusikymmentä]

Pankissa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski finski Igra Više
Ja želim otvoriti račun. Ha--an-a--t- --li-. H----- a---- t----- H-l-a- a-a-a t-l-n- ------------------- Haluan avata tilin. 0
Tu je moj pasoš. Tä--ä-on-----i-i. T---- o- p------- T-s-ä o- p-s-i-i- ----------------- Tässä on passini. 0
A ovdje je moja adresa. J- -ä-sä-o- -so-------. J- t---- o- o---------- J- t-s-ä o- o-o-t-e-n-. ----------------------- Ja tässä on osoitteeni. 0
Ja želim uplatiti novac na moj račun. Ha---n ---l-t--a-r---- -i-il--ni. H----- t-------- r---- t--------- H-l-a- t-l-e-t-a r-h-a t-l-l-e-i- --------------------------------- Haluan tallettaa rahaa tililleni. 0
Ja želim podignuti novac sa svog računa. H-lu-- no-taa r-------l-ltä-i. H----- n----- r---- t--------- H-l-a- n-s-a- r-h-a t-l-l-ä-i- ------------------------------ Haluan nostaa rahaa tililtäni. 0
Ja želim uzeti izvode sa računa. H--ua- hakea--i-iott-en-. H----- h---- t----------- H-l-a- h-k-a t-l-o-t-e-i- ------------------------- Haluan hakea tiliotteeni. 0
Ja želim unovčiti putnički ček. H-l------na--a- -at-a-e---. H----- l------- m---------- H-l-a- l-n-s-a- m-t-a-e-i-. --------------------------- Haluan lunastaa matkasekin. 0
Koliki su troškovi? Ku-----k--k--t-o-a---a--ut? K----- k------ o--- m------ K-i-k- k-r-e-t o-a- m-k-u-? --------------------------- Kuinka korkeat ovat maksut? 0
Gdje moram potpisati? Mihi----nun pitää-----k-r-oitta-? M---- m---- p---- a-------------- M-h-n m-n-n p-t-ä a-l-k-r-o-t-a-? --------------------------------- Mihin minun pitää allekirjoittaa? 0
Ja očekujem doznaku iz Njemačke. Minä -do-an pa--k-s-i-to--S-ks--t-. M--- o----- p------------ S-------- M-n- o-o-a- p-n-k-s-i-t-a S-k-a-t-. ----------------------------------- Minä odotan pankkisiirtoa Saksasta. 0
Tu je moj broj računa. Täss---- tili---er--i. T---- o- t------------ T-s-ä o- t-l-n-m-r-n-. ---------------------- Tässä on tilinumeroni. 0
Da li je novac stigao? O-a-k---a-a---a-p--eet? O----- r---- s--------- O-a-k- r-h-t s-a-u-e-t- ----------------------- Ovatko rahat saapuneet? 0
Ja želim promijeniti taj novac. Min- tah----in---ihta- nämä -aha-. M--- t-------- v------ n--- r----- M-n- t-h-o-s-n v-i-t-a n-m- r-h-t- ---------------------------------- Minä tahtoisin vaihtaa nämä rahat. 0
Ja trebam američke dolare. Mi-ä ta----sen-----ol-a----a. M--- t-------- U------------- M-n- t-r-i-s-n U---o-l-r-i-a- ----------------------------- Minä tarvitsen US-dollareita. 0
Molim Vas dajte mi sitne novčanice. Ant---it-eko--i-u--e pi--i- --te-e---? A----------- m------ p----- s--------- A-t-i-i-t-k- m-n-l-e p-e-i- s-t-l-i-ä- -------------------------------------- Antaisitteko minulle pieniä seteleitä? 0
Ima li ovdje bankomat? O-k---äällä-p--kkiaut-m----ia? O--- t----- p----------------- O-k- t-ä-l- p-n-k-a-t-m-a-t-a- ------------------------------ Onko täällä pankkiautomaattia? 0
Koliko novca se može podići? K-i-k- pal-on r-ha- v-i -ostaa? K----- p----- r---- v-- n------ K-i-k- p-l-o- r-h-a v-i n-s-a-? ------------------------------- Kuinka paljon rahaa voi nostaa? 0
Koje kreditne kartice se mogu koristiti? Mi-----otto--rt-e---tä--lä--oi -----ää? M--- l------------- t----- v-- k------- M-t- l-o-t-k-r-t-j- t-ä-l- v-i k-y-t-ä- --------------------------------------- Mitä luottokortteja täällä voi käyttää? 0

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče maternji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj maternji jezik. Pošto postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Nauka se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i italijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...