Knjiga fraza

bs Redni brojevi   »   te క్రమ సంఖ్య

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [అరవై ఒకటి]

61 [Aravai okaṭi]

క్రమ సంఖ్య

[Krama saṅkhya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski telugu Igra Više
Prvi mjesec je januar. జ--ర- --ద-ి -ెల జ---- మ---- న-- జ-వ-ీ మ-ద-ి న-ల --------------- జనవరీ మొదటి నెల 0
Ja--v--ī -od-ṭ- -e-a J------- m----- n--- J-n-v-r- m-d-ṭ- n-l- -------------------- Janavarī modaṭi nela
Drugi mjesec je februar. ఫి--ర-----ె-డవ నెల ఫ------- ర---- న-- ఫ-బ-ర-ర- ర-ం-వ న-ల ------------------ ఫిబ్రవరీ రెండవ నెల 0
Ph--ravarī -eṇ--va-n-la P--------- r------ n--- P-i-r-v-r- r-ṇ-a-a n-l- ----------------------- Phibravarī reṇḍava nela
Treći mjesec je mart. మా--చ--మూడ- -ెల మ----- మ--- న-- మ-ర-చ- మ-డ- న-ల --------------- మార్చి మూడవ నెల 0
M-rc--mū---- --la M---- m----- n--- M-r-i m-ḍ-v- n-l- ----------------- Mārci mūḍava nela
Četvrti mjesec je april. ఏప-రిల- --ల--వ---ల ఏ------ న----- న-- ఏ-్-ి-్ న-ల-గ- న-ల ------------------ ఏప్రిల్ నాలుగవ నెల 0
Ē---l -ā-ug-va ---a Ē---- n------- n--- Ē-r-l n-l-g-v- n-l- ------------------- Ēpril nālugava nela
Peti mjesec je maj. మ- --వ-నెల మ- ఐ-- న-- మ- ఐ-వ న-ల ---------- మే ఐదవ నెల 0
Mē --d-va --la M- a----- n--- M- a-d-v- n-l- -------------- Mē aidava nela
Šesti mjesec je juni. జ-న--ఆ-వ--ెల జ--- ఆ-- న-- జ-న- ఆ-వ న-ల ------------ జూన్ ఆరవ నెల 0
J-----av-----a J-- ā---- n--- J-n ā-a-a n-l- -------------- Jūn ārava nela
Šest mjeseci je pola godine. ఆ----ె-లు--లి-ి--ర--సంవ---ర- అవ---ం-ి ఆ-- న---- క---- అ----------- అ------- ఆ-ు న-ల-ు క-ి-ి అ-్-స-వ-్-ర- అ-ు-ు-ద- ------------------------------------- ఆరు నెలలు కలిసి అర్థసంవత్సరం అవుతుంది 0
Ār- n-l--u-kal-si--r-ha--n-at----ṁ----t-ndi Ā-- n----- k----- a--------------- a------- Ā-u n-l-l- k-l-s- a-t-a-a-v-t-a-a- a-u-u-d- ------------------------------------------- Āru nelalu kalisi arthasanvatsaraṁ avutundi
Januar, februar, mart, జ-వరీ- -ి--ర-రీ,-మా-్చ-, జ----- ఫ-------- మ------ జ-వ-ీ- ఫ-బ-ర-ర-, మ-ర-చ-, ------------------------ జనవరీ, ఫిబ్రవరీ, మార్చి, 0
J-n---rī, phi-r----ī---ār--, J-------- p---------- m----- J-n-v-r-, p-i-r-v-r-, m-r-i- ---------------------------- Janavarī, phibravarī, mārci,
april, maj i juni. ఏ--ర-ల---మ----ూన్ ఏ------- మ-- జ--- ఏ-్-ి-్- మ-, జ-న- ----------------- ఏప్రిల్, మే, జూన్ 0
Ē--il--mē, -ūn Ē----- m-- j-- Ē-r-l- m-, j-n -------------- Ēpril, mē, jūn
Sedmi mjesec je juli. జూ-------నెల జ--- ఏ-- న-- జ-ల- ఏ-వ న-ల ------------ జూలై ఏడవ నెల 0
Jūla---ḍ--- ---a J---- ē---- n--- J-l-i ē-a-a n-l- ---------------- Jūlai ēḍava nela
Osmi mjesec je avgust. ఆగస-ట్-ఎనిమ-దవ-నెల ఆ----- ఎ------ న-- ఆ-స-ట- ఎ-ి-ి-వ న-ల ------------------ ఆగస్ట్ ఎనిమిదవ నెల 0
Āg----en--i--va---la Ā---- e-------- n--- Ā-a-ṭ e-i-i-a-a n-l- -------------------- Āgasṭ enimidava nela
Deveti mjesec je septembar. స--్టెం--్---మ్-ిద---ెల స--------- త------- న-- స-ప-ట-ం-ర- త-మ-మ-ద- న-ల ----------------------- సెప్టెంబర్ తొమ్మిదవ నెల 0
Se---mb-r -om'm-dava--e-a S-------- t--------- n--- S-p-e-b-r t-m-m-d-v- n-l- ------------------------- Sepṭembar tom'midava nela
Deseti mjesec je oktobar. అ-్ట-బ---పద---ెల అ------- ప-- న-- అ-్-ో-ర- ప-వ న-ల ---------------- అక్టోబర్ పదవ నెల 0
Ak---a--pa-ava -ela A------ p----- n--- A-ṭ-b-r p-d-v- n-l- ------------------- Akṭōbar padava nela
Jedanaesti mjesec je novembar. నవంబ-- ---ొం-- న-ల న----- ప------ న-- న-ం-ర- ప-క-ం-ో న-ల ------------------ నవంబర్ పదకొండో నెల 0
Na-a-bar--ad-k---ō-n--a N------- p-------- n--- N-v-m-a- p-d-k-ṇ-ō n-l- ----------------------- Navambar padakoṇḍō nela
Dvanaesti mjesec je decembar. డి-ెంబ---పన్న-ండ- -ెల డ------- ప------- న-- డ-స-ం-ర- ప-్-ె-డ- న-ల --------------------- డిసెంబర్ పన్నెండో నెల 0
Ḍi--mbar-panne-ḍō---la Ḍ------- p------- n--- Ḍ-s-m-a- p-n-e-ḍ- n-l- ---------------------- Ḍisembar panneṇḍō nela
Dvanaest mjeseci je jedna godina. పన్---డు -ెల-ు క-ి-- ఒక --వ--సర- ----ుంది ప------- న---- క---- ఒ- స------- అ------- ప-్-ె-డ- న-ల-ు క-ి-ి ఒ- స-వ-్-ర- అ-ు-ు-ద- ----------------------------------------- పన్నెండు నెలలు కలిసి ఒక సంవత్సరం అవుతుంది 0
P-nn-ṇ-u ne--l--ka--s--o-- sa-va------ -vut-n-i P------- n----- k----- o-- s---------- a------- P-n-e-ḍ- n-l-l- k-l-s- o-a s-n-a-s-r-ṁ a-u-u-d- ----------------------------------------------- Panneṇḍu nelalu kalisi oka sanvatsaraṁ avutundi
Juli, avgust, septembar, జ-లై--ఆగస్ట-,----్టె--ర్, జ---- ఆ------ స---------- జ-ల-, ఆ-స-ట-, స-ప-ట-ం-ర-, ------------------------- జూలై, ఆగస్ట్, సెప్టెంబర్, 0
J--ai,-āga-----epṭemba-, J----- ā----- s--------- J-l-i- ā-a-ṭ- s-p-e-b-r- ------------------------ Jūlai, āgasṭ, sepṭembar,
oktobar, novembar i decembar. అక--ోబర-, -వంబర్------ ---ె-బర్ అ-------- న----- మ---- డ------- అ-్-ో-ర-, న-ం-ర- మ-ి-ు డ-స-ం-ర- ------------------------------- అక్టోబర్, నవంబర్ మరియు డిసెంబర్ 0
A-ṭōbar,---va------ar--u---s----r A------- n------- m----- ḍ------- A-ṭ-b-r- n-v-m-a- m-r-y- ḍ-s-m-a- --------------------------------- Akṭōbar, navambar mariyu ḍisembar

Maternji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš maternji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan maternji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik zavisi od više faktora. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Takođe je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao maternji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao maternji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Primijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Uprkos tome, Kinezi su preveli sve na svoj maternji jezik...