Knjiga fraza

bs Postavljati pitanja 1   »   ps پوښتنه کول

62 [šezdeset i dva]

Postavljati pitanja 1

Postavljati pitanja 1

62 [ دوه شپیته ]

62 [ دوه شپیته ]

پوښتنه کول

poǩtna kol

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski paštu Igra Više
učiti ز-ه-ک-ل ز__ ک__ ز-ه ک-ل ------- زده کول 0
ز-ه --ل ز__ ک__ ز-ه ک-ل ------- زده کول
Uče li učenici mnogo? ای- -ده ---ک----- ---ز-ه کوي؟ ا__ ز__ ک____ ډ__ څ_ ز__ ک___ ا-ا ز-ه ک-ن-ي ډ-ر څ- ز-ه ک-ي- ----------------------------- ایا زده کونکي ډیر څه زده کوي؟ 0
ا-ا-زده--ون----ی---ه زده -و-؟ ا__ ز__ ک____ ډ__ څ_ ز__ ک___ ا-ا ز-ه ک-ن-ي ډ-ر څ- ز-ه ک-ي- ----------------------------- ایا زده کونکي ډیر څه زده کوي؟
Ne, oni uče malo. نه- د---لږ -- زد- کو-. ن__ د__ ل_ څ_ ز__ ک___ ن-، د-ی ل- څ- ز-ه ک-ي- ---------------------- نه، دوی لږ څه زده کوي. 0
ن-،-د-ی-ل---- -د--ک--. ن__ د__ ل_ څ_ ز__ ک___ ن-، د-ی ل- څ- ز-ه ک-ي- ---------------------- نه، دوی لږ څه زده کوي.
pitati پو-تنه پ_____ پ-ښ-ن- ------ پوښتنه 0
پ-ښتنه پ_____ پ-ښ-ن- ------ پوښتنه
Pitate li često učitelja? تاسو-خپل-م-ل- -ه----ې-پوښتن--ک-ئ ت___ خ__ م___ ن_ ډ___ پ_____ ک__ ت-س- خ-ل م-ل- ن- ډ-ر- پ-ښ-ن- ک-ئ -------------------------------- تاسو خپل معلم نه ډیرې پوښتنې کوئ 0
t--- ǩ----alm ---ḏyr--poǩ-nê -o t___ ǩ__ m___ n_ ḏ___ p_____ k_ t-s- ǩ-l m-l- n- ḏ-r- p-ǩ-n- k- ------------------------------- tāso ǩpl malm na ḏyrê poǩtnê ko
Ne, ne pitam ga često. نه- -ه---ث-ا--------نه---ښتن- -ه--و-. ن__ ز_ ا____ ل_ ه__ ن_ پ_____ ن_ ک___ ن-، ز- ا-ث-ا ل- ه-ه ن- پ-ښ-ن- ن- ک-م- ------------------------------------- نه، زه اکثرا له هغه نه پوښتنه نه کوم. 0
na-z--āk-rā la-aǧa -a -oǩ--- -a-kom n_ z_ ā____ l_ a__ n_ p_____ n_ k__ n- z- ā-s-ā l- a-a n- p-ǩ-n- n- k-m ----------------------------------- na za āksrā la aǧa na poǩtna na kom
odgovoriti ځواب ځ___ ځ-ا- ---- ځواب 0
ځواب ځ___ ځ-ا- ---- ځواب
Odgovorite, molim Vas. مهر-انی وکړه -و-ب----ړه. م______ و___ ځ___ ر_____ م-ر-ا-ی و-ړ- ځ-ا- ر-ک-ه- ------------------------ مهربانی وکړه ځواب راکړه. 0
ma--ā-- -k-a --oā---ā--a m______ o___ d____ r____ m-r-ā-y o-ṟ- d-o-b r-k-a ------------------------ marbāny okṟa dzoāb rākṟa
Ja odgovaram. زه به-ځ--- د----. ز_ ب_ ځ___ د_____ ز- ب- ځ-ا- د-ک-م- ----------------- زه به ځواب درکړم. 0
za--- -z----dr-ṟm z_ b_ d____ d____ z- b- d-o-b d-k-m ----------------- za ba dzoāb drkṟm
raditi ک-ر ک__ ک-ر --- کار 0
ک-ر ک__ ک-ر --- کار
Radi li on upravo? ا---ه--------ار ک--؟ ا__ ه__ ا__ ک__ ک___ ا-ا ه-ه ا-س ک-ر ک-ي- -------------------- ایا هغه اوس کار کوي؟ 0
ا-ا ه-ه ا-- ک-ر--وي؟ ا__ ه__ ا__ ک__ ک___ ا-ا ه-ه ا-س ک-ر ک-ي- -------------------- ایا هغه اوس کار کوي؟
Da, upravo radi. ه---هغه-اوس کا---و-. ه__ ه__ ا__ ک__ ک___ ه-، ه-ه ا-س ک-ر ک-ي- -------------------- هو، هغه اوس کار کوي. 0
هو،--غ--او- -ار--و-. ه__ ه__ ا__ ک__ ک___ ه-، ه-ه ا-س ک-ر ک-ي- -------------------- هو، هغه اوس کار کوي.
dolaziti را-ي ر___ ر-ځ- ---- راځي 0
ر-ځي ر___ ر-ځ- ---- راځي
Dolazite li Vi? را--؟ ر____ ر-ځ-؟ ----- راځه؟ 0
را-ه؟ ر____ ر-ځ-؟ ----- راځه؟
Da, dolazimo odmah. هو--م-ږ به ه-ته --ر---. ه__ م__ ب_ ه___ ژ______ ه-، م-ږ ب- ه-ت- ژ-ر-ش-. ----------------------- هو، موږ به هلته ژرراشو. 0
a- --g-ba alt- žrrāšo a_ m__ b_ a___ ž_____ a- m-g b- a-t- ž-r-š- --------------------- ao mog ba alta žrrāšo
stanovati ا-س--ل ا_____ ا-س-د- ------ اوسېدل 0
ا--ې-ل ا_____ ا-س-د- ------ اوسېدل
Stanujete li u Berlinu? ا-----------برل-ن کې-او---ئ؟ ا__ ت___ پ_ ب____ ک_ ا______ ا-ا ت-س- پ- ب-ل-ن ک- ا-س-ږ-؟ ---------------------------- ایا تاسو په برلین کې اوسیږئ؟ 0
ا----اس---- -رل-ن ----و-یږئ؟ ا__ ت___ پ_ ب____ ک_ ا______ ا-ا ت-س- پ- ب-ل-ن ک- ا-س-ږ-؟ ---------------------------- ایا تاسو په برلین کې اوسیږئ؟
Da, ja stanujem u Berlinu. هو--ز--پ- -رل-ن کې-ژ-ند-کو-. ه__ ز_ پ_ ب____ ک_ ژ___ ک___ ه-، ز- پ- ب-ل-ن ک- ژ-ن- ک-م- ---------------------------- هو، زه په برلین کې ژوند کوم. 0
هو- ز- ---برل-ن-ک- -و-- ---. ه__ ز_ پ_ ب____ ک_ ژ___ ک___ ه-، ز- پ- ب-ل-ن ک- ژ-ن- ک-م- ---------------------------- هو، زه په برلین کې ژوند کوم.

Ko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude da oblikuju rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer ko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Takođe smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovno oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj ko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inostranstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!