Knjiga fraza

bs Postavljati pitanja 1   »   ru Задавать вопросы 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljati pitanja 1

Postavljati pitanja 1

62 [шестьдесят два]

62 [shestʹdesyat dva]

Задавать вопросы 1

[Zadavatʹ voprosy 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ruski Igra Više
učiti Уч--ь Учить 0
U----- Uc---ʹ Uchitʹ U-h-t- ------
Uče li učenici mnogo? Уч----- м---- у---? Ученики много учат? 0
U------- m---- u----? Uc------ m---- u----? Ucheniki mnogo uchat? U-h-n-k- m-o-o u-h-t? --------------------?
Ne, oni uče malo. Не-- о-- у--- м---. Нет, они учат мало. 0
N--, o-- u---- m---. Ne-- o-- u---- m---. Net, oni uchat malo. N-t, o-i u-h-t m-l-. ---,---------------.
pitati Сп-------ь Спрашивать 0
S---------- Sp--------ʹ Sprashivatʹ S-r-s-i-a-ʹ -----------
Pitate li često učitelja? Вы ч---- с---------- у------? Вы часто спрашиваете учителя? 0
V- c----- s------------ u--------? Vy c----- s------------ u--------? Vy chasto sprashivayete uchitelya? V- c-a-t- s-r-s-i-a-e-e u-h-t-l-a? ---------------------------------?
Ne, ne pitam ga često. Не-- я е-- с-------- н- ч----. Нет, я его спрашиваю не часто. 0
N--, y- y--- s---------- n- c-----. Ne-- y- y--- s---------- n- c-----. Net, ya yego sprashivayu ne chasto. N-t, y- y-g- s-r-s-i-a-u n- c-a-t-. ---,------------------------------.
odgovoriti От-----ь Отвечать 0
O-------- Ot------ʹ Otvechatʹ O-v-c-a-ʹ ---------
Odgovorite, molim Vas. От------- п---------. Ответьте, пожалуйста. 0
O-------, p----------. Ot------- p----------. Otvetʹte, pozhaluysta. O-v-t-t-, p-z-a-u-s-a. --------,------------.
Ja odgovaram. Я о------. Я отвечаю. 0
Y- o--------. Ya o--------. Ya otvechayu. Y- o-v-c-a-u. ------------.
raditi Ра-----ь Работать 0
R------- Ra-----ʹ Rabotatʹ R-b-t-t- --------
Radi li on upravo? Он к-- р-- р-------? Он как раз работает? 0
O- k-- r-- r--------? On k-- r-- r--------? On kak raz rabotayet? O- k-k r-z r-b-t-y-t? --------------------?
Da, upravo radi. Да- о- к-- р-- р-------. Да, он как раз работает. 0
D-, o- k-- r-- r--------. Da- o- k-- r-- r--------. Da, on kak raz rabotayet. D-, o- k-k r-z r-b-t-y-t. --,---------------------.
dolaziti Ид-и Идти 0
I--- Id-i Idti I-t- ----
Dolazite li Vi? Вы и----? Вы идёте? 0
V- i----? Vy i----? Vy idëte? V- i-ë-e? --------?
Da, dolazimo odmah. Да- м- с----- п------. Да, мы сейчас прийдем. 0
D-, m- s------ p------. Da- m- s------ p------. Da, my seychas priydem. D-, m- s-y-h-s p-i-d-m. --,-------------------.
stanovati Жи-ь Жить 0
Z---- Zh--ʹ Zhitʹ Z-i-ʹ -----
Stanujete li u Berlinu? Вы ж----- в Б------? Вы живёте в Берлине? 0
V- z------ v B------? Vy z------ v B------? Vy zhivëte v Berline? V- z-i-ë-e v B-r-i-e? --------------------?
Da, ja stanujem u Berlinu. Да- я ж--- в Б------. Да, я живу в Берлине. 0
D-, y- z---- v B------. Da- y- z---- v B------. Da, ya zhivu v Berline. D-, y- z-i-u v B-r-i-e. --,-------------------.

Ko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude da oblikuju rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer ko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Takođe smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovno oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj ko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inostranstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!