Knjiga fraza

bs Negacija 2   »   be Адмаўленне 2

65 [šezdeset i pet]

Negacija 2

Negacija 2

65 [шэсцьдзесят пяць]

65 [shests’dzesyat pyats’]

Адмаўленне 2

[Admaulenne 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Da li je prsten skup? К-л-ца-дарагое? К----- д------- К-л-ц- д-р-г-е- --------------- Кольца дарагое? 0
Kol’-sa d--agoe? K------ d------- K-l-t-a d-r-g-e- ---------------- Kol’tsa daragoe?
Ne, on košta samo stotinu eura. Не- ян---а--у- ў---о---о е---. Н-- я-- к----- ў---- с-- е---- Н-, я-о к-ш-у- ў-я-о с-о е-р-. ------------------------------ Не, яно каштуе ўсяго сто еўра. 0
N-- --no ka-h--e -sy--o-sto-y-u--. N-- y--- k------ u----- s-- y----- N-, y-n- k-s-t-e u-y-g- s-o y-u-a- ---------------------------------- Ne, yano kashtue usyago sto yeura.
Ali ja imam samo pedeset. А-- - -----то---і п-ц--з--я-. А-- ў м--- т----- п---------- А-е ў м-н- т-л-к- п-ц-д-е-я-. ----------------------------- Але ў мяне толькі пяцьдзесят. 0
A-- u-----e t------p-at-’-zes---. A-- u m---- t----- p------------- A-e u m-a-e t-l-k- p-a-s-d-e-y-t- --------------------------------- Ale u myane tol’kі pyats’dzesyat.
Jesi li već gotov / gotova? Ты-ўжо-г-т--- - -а--в-? Т- ў-- г----- / г------ Т- ў-о г-т-в- / г-т-в-? ----------------------- Ты ўжо гатовы / гатова? 0
T- u-ho-g-t--- / ------? T- u--- g----- / g------ T- u-h- g-t-v- / g-t-v-? ------------------------ Ty uzho gatovy / gatova?
Ne, još ne. Н-- я-ч--н-. Н-- я--- н-- Н-, я-ч- н-. ------------ Не, яшчэ не. 0
Ne--y--hc-- --. N-- y------ n-- N-, y-s-c-e n-. --------------- Ne, yashche ne.
Ali sam uskoro gotov / gotova. А----ут---я-буду-гат--------то-а. А-- х---- я б--- г----- / г------ А-е х-т-а я б-д- г-т-в- / г-т-в-. --------------------------------- Але хутка я буду гатовы / гатова. 0
A-e k-utka--a --d- gat-vy ----t-v-. A-- k----- y- b--- g----- / g------ A-e k-u-k- y- b-d- g-t-v- / g-t-v-. ----------------------------------- Ale khutka ya budu gatovy / gatova.
Želiš li još supe? Хочаш яшч- с---? Х---- я--- с---- Х-ч-ш я-ч- с-п-? ---------------- Хочаш яшчэ супу? 0
K--c---- ya-h-h--s--u? K------- y------ s---- K-o-h-s- y-s-c-e s-p-? ---------------------- Khochash yashche supu?
Ne, ne želim više. Не- -ольш ----ач-. Н-- б---- н- х---- Н-, б-л-ш н- х-ч-. ------------------ Не, больш не хачу. 0
Ne, b-l’sh n--k-ac-u. N-- b----- n- k------ N-, b-l-s- n- k-a-h-. --------------------- Ne, bol’sh ne khachu.
Ali još jedan sladoled. Але--а-- я-ч--адно-ма--жана-. А-- х--- я--- а--- м--------- А-е х-ч- я-ч- а-н- м-р-ж-н-е- ----------------------------- Але хачу яшчэ адно марожанае. 0
Ale-k--c-- y-sh-he--d---maro------. A-- k----- y------ a--- m---------- A-e k-a-h- y-s-c-e a-n- m-r-z-a-a-. ----------------------------------- Ale khachu yashche adno marozhanae.
Stanuješ li već dugo ovdje? Т--ўжо-д-ўн--тут жы-еш? Т- ў-- д---- т-- ж----- Т- ў-о д-ў-о т-т ж-в-ш- ----------------------- Ты ўжо даўно тут жывеш? 0
Ty u-----a--- --t-zhyve--? T- u--- d---- t-- z------- T- u-h- d-u-o t-t z-y-e-h- -------------------------- Ty uzho dauno tut zhyvesh?
Ne, tek jedan mjesec. Н-----л-к----зін-мес--. Н-- т----- а---- м----- Н-, т-л-к- а-з-н м-с-ц- ----------------------- Не, толькі адзін месяц. 0
Ne,-to-’-- ad--n me-y---. N-- t----- a---- m------- N-, t-l-k- a-z-n m-s-a-s- ------------------------- Ne, tol’kі adzіn mesyats.
Ali već poznajem mnogo ljudi. А---я--едаю ў-о мно--х л----й. А-- я в---- ў-- м----- л------ А-е я в-д-ю ў-о м-о-і- л-д-е-. ------------------------------ Але я ведаю ўжо многіх людзей. 0
A-- -a-v-da-u uzh--mn-g-k--l---ze-. A-- y- v----- u--- m------ l------- A-e y- v-d-y- u-h- m-o-і-h l-u-z-y- ----------------------------------- Ale ya vedayu uzho mnogіkh lyudzey.
Putuješ li sutra kući? Т- за-т-а-едзеш д--о--? Т- з----- е---- д------ Т- з-ў-р- е-з-ш д-д-м-? ----------------------- Ты заўтра едзеш дадому? 0
T--zautra-yedze-h --do--? T- z----- y------ d------ T- z-u-r- y-d-e-h d-d-m-? ------------------------- Ty zautra yedzesh dadomu?
Ne, tek za vikend. Н---то-ькі-ў--анц- ты--я. Н-- т----- ў к---- т----- Н-, т-л-к- ў к-н-ы т-д-я- ------------------------- Не, толькі ў канцы тыдня. 0
N-, -ol-kі - k-n--- tyd-ya. N-- t----- u k----- t------ N-, t-l-k- u k-n-s- t-d-y-. --------------------------- Ne, tol’kі u kantsy tydnya.
Ali se vraćam već u nedjelju. Ал- я-вяр-аю-- ў-о-------елю. А-- я в------- ў-- ў н------- А-е я в-р-а-с- ў-о ў н-д-е-ю- ----------------------------- Але я вяртаюся ўжо ў нядзелю. 0
A-e--a--ya-t--usy--u--o-u n-adz--y-. A-- y- v---------- u--- u n--------- A-e y- v-a-t-y-s-a u-h- u n-a-z-l-u- ------------------------------------ Ale ya vyartayusya uzho u nyadzelyu.
Da li je tvoja kćerka već odrasla? Т-ая -а--- ўжо--аро--ая? Т--- д---- ў-- д-------- Т-а- д-ч-а ў-о д-р-с-а-? ------------------------ Твая дачка ўжо дарослая? 0
T---- d-c-ka -z---d-----aya? T---- d----- u--- d--------- T-a-a d-c-k- u-h- d-r-s-a-a- ---------------------------- Tvaya dachka uzho daroslaya?
Ne, ona ima tek sedamnaest godina. Не, -й т-л-к---е--ац---- гад-ў. Н-- ё- т----- с--------- г----- Н-, ё- т-л-к- с-м-а-ц-ц- г-д-ў- ------------------------------- Не, ёй толькі семнаццаць гадоў. 0
Ne, y-y-t--’k- s---------t-’ ga-o-. N-- y-- t----- s------------ g----- N-, y-y t-l-k- s-m-a-s-s-t-’ g-d-u- ----------------------------------- Ne, yoy tol’kі semnatstsats’ gadou.
Ali ona već ima momka. Але ў--е ў-о ---- --о---. А-- ў я- ў-- ё--- х------ А-е ў я- ў-о ё-ц- х-о-е-. ------------------------- Але ў яе ўжо ёсць хлопец. 0
A---u -a-e u--o y----’ k--o--t-. A-- u y--- u--- y----- k-------- A-e u y-y- u-h- y-s-s- k-l-p-t-. -------------------------------- Ale u yaye uzho yosts’ khlopets.

Šta nam riječi govore

U svijetu postoje milioni knjiga. Ne zna se koliko ih je do danas napisano. U tim knjigama je pohranjeno jako puno znanja. Kad bismo mogli sve pročitati, znali bismo mnogo o životu. Jer nam knjige pokazuju kako se mijenja naš svijet. Svako doba ima svoje knjige. Iz njih se može saznati što je ljudima važno. Niko, nažalost, ne može pročitati sve knjige. Međutim, moderna tehnologija nam može pomoći analizirati knjige. Knjige se pomoću digitalizacije mogu pohraniti kao i podaci. Nakon toga sadržaj se može analizirati. Na taj način lingvisti vide kako se naš jezik mijenjao. Međutim, još je zanimljivije brojati učestalost riječi. Tako se može identificirati značenje određenih stvari. Naučnici su istražili preko 5 miliona knjiga. To su knjige napisane u posljednjih pet stoljeća. Ukupno je analizirano oko 500 milijardi riječi. Učestalost riječi pokazuje kako su ljudi živjeli prije i danas. Jezik reflektira ideje i trendove. Riječ muškarci je, na primjer, izgubila na značenju. Danas se koristi rjeđe nego prije. S druge strane, učestalost riječi žene se znatno povećala. Po riječima također možemo vidjeti šta rado jedemo. Riječ sladoled je u 50-ima bila jako važna. Nakon toga su postale popularne riječi pizza i pasta . U zadnjih nekoliko godina prevladava riječ sushi . Postoji dobra vijest za sve prijatelje jezika... Naš jezik je svake godine bogatiji za sve više riječi!