Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   pt Determinantes possessivos 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [sessenta e sete]

Determinantes possessivos 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski portugalski (PT) Igra Više
naočale o----u-os o- ó----- o- ó-u-o- --------- os óculos 0
On je zaboravio svoje naočale. Ele --quece--se--os -eus ócu--s -ele. E-- e---------- d-- s--- ó----- d---- E-e e-q-e-e---e d-s s-u- ó-u-o- d-l-. ------------------------------------- Ele esqueceu-se dos seus óculos dele. 0
Ma gdje su mu naočale? O-de - que--l- d----u--s-seu--ó-ul-s? O--- é q-- e-- d----- o- s--- ó------ O-d- é q-e e-e d-i-o- o- s-u- ó-u-o-? ------------------------------------- Onde é que ele deixou os seus óculos? 0
sat o -----io o r------ o r-l-g-o --------- o relógio 0
Njegov sat je pokvaren. O se--r--óg-o -stá ava-iado. O s-- r------ e--- a-------- O s-u r-l-g-o e-t- a-a-i-d-. ---------------------------- O seu relógio está avariado. 0
Sat visi na zidu. O relógio e--á -end---d- ----arede. O r------ e--- p-------- n- p------ O r-l-g-o e-t- p-n-u-a-o n- p-r-d-. ----------------------------------- O relógio está pendurado na parede. 0
pasoš o pa-s-p---e o p--------- o p-s-a-o-t- ------------ o passaporte 0
On je izgubio svoj pasoš. E-e-p-r--u --seu---ss--orte. E-- p----- o s-- p---------- E-e p-r-e- o s-u p-s-a-o-t-. ---------------------------- Ele perdeu o seu passaporte. 0
Gdje je onda njegov pasoš? O--e-é q-e el- deixou - --u-passap-r--? O--- é q-- e-- d----- o s-- p---------- O-d- é q-e e-e d-i-o- o s-u p-s-a-o-t-? --------------------------------------- Onde é que ele deixou o seu passaporte? 0
oni – njihov / njihova / njihovo e-e--- --a- --s-us - suas e--- / e--- – s--- / s--- e-e- / e-a- – s-u- / s-a- ------------------------- eles / elas – seus / suas 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. A- c--a-ç-- -ão-c--se---- enco-t--r o- s--s--a--. A- c------- n-- c-------- e-------- o- s--- p---- A- c-i-n-a- n-o c-n-e-u-m e-c-n-r-r o- s-u- p-i-. ------------------------------------------------- As crianças não conseguem encontrar os seus pais. 0
Ali eto dolaze njihovi roditelji! M-s------êm-os-se---pa--! M-- a-- v-- o- s--- p---- M-s a-i v-m o- s-u- p-i-! ------------------------- Mas ali vêm os seus pais! 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše v-cê-- --u /-s-a v--- – s-- / s-- v-c- – s-u / s-a ---------------- você – seu / sua 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? C--o-fo--- -u- -----m, --n-or--ü---r? C--- f-- a s-- v------ S----- M------ C-m- f-i a s-a v-a-e-, S-n-o- M-l-e-? ------------------------------------- Como foi a sua viagem, Senhor Müller? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? O-de-es-á----u- -u-h--- -e-hor Mü-l--? O--- e--- a s-- m------ S----- M------ O-d- e-t- a s-a m-l-e-, S-n-o- M-l-e-? -------------------------------------- Onde está a sua mulher, Senhor Müller? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše v--ê-- -e--/--ua v--- – s-- / s-- v-c- – s-u / s-a ---------------- você – seu / sua 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Como f-i --s-- v-a-e---Se-hora--chmid-? C--- f-- a s-- v------ S------ S------- C-m- f-i a s-a v-a-e-, S-n-o-a S-h-i-t- --------------------------------------- Como foi a sua viagem, Senhora Schmidt? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Onde-e--- o-s-- --r--o--S-------Schm---? O--- e--- o s-- m------ S------ S------- O-d- e-t- o s-u m-r-d-, S-n-o-a S-h-i-t- ---------------------------------------- Onde está o seu marido, Senhora Schmidt? 0

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!