Knjiga fraza

bs nešto smjeti   »   da måtte noget

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [treoghalvfjerds]

måtte noget

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski danski Igra Više
Smiješ li već voziti auto? Må-d---l----d--kø---bil? M- d- a------- k--- b--- M- d- a-l-r-d- k-r- b-l- ------------------------ Må du allerede køre bil? 0
Smiješ li već piti alkohol? Må -- a-l-red----ikk- a-----l? M- d- a------- d----- a------- M- d- a-l-r-d- d-i-k- a-k-h-l- ------------------------------ Må du allerede drikke alkohol? 0
Smiješ li već sam putovati u inostranstvo? Må-du----er-d--ta-e-a-e-e ti--u-l---et? M- d- a------- t--- a---- t-- u-------- M- d- a-l-r-d- t-g- a-e-e t-l u-l-n-e-? --------------------------------------- Må du allerede tage alene til udlandet? 0
smjeti måtte m---- m-t-e ----- måtte 0
Smijemo li ovdje pušiti? Må-v--r-ge --r? M- v- r--- h--- M- v- r-g- h-r- --------------- Må vi ryge her? 0
Smije li se ovdje pušiti? M- man -y-- h-r? M- m-- r--- h--- M- m-n r-g- h-r- ---------------- Må man ryge her? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? Må m-- b-ta-- -ed-kreditk--t? M- m-- b----- m-- k---------- M- m-n b-t-l- m-d k-e-i-k-r-? ----------------------------- Må man betale med kreditkort? 0
Smije li se platiti čekom? M- --- b-ta-------check? M- m-- b----- m-- c----- M- m-n b-t-l- m-d c-e-k- ------------------------ Må man betale med check? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? M--man -un-betale k-n--nt? M- m-- k-- b----- k------- M- m-n k-n b-t-l- k-n-a-t- -------------------------- Må man kun betale kontant? 0
Smijem li telefonirati? Må-j-g-li-- --n-e ti- -og--? M- j-- l--- r---- t-- n----- M- j-g l-g- r-n-e t-l n-g-n- ---------------------------- Må jeg lige ringe til nogen? 0
Smijem li nešto pitati? M- j---l-----p---- o--noge-? M- j-- l--- s----- o- n----- M- j-g l-g- s-ø-g- o- n-g-t- ---------------------------- Må jeg lige spørge om noget? 0
Smijem li nešto reći? Må -e---i-- ---e--oget? M- j-- l--- s--- n----- M- j-g l-g- s-g- n-g-t- ----------------------- Må jeg lige sige noget? 0
On ne smije spavati u parku. H-n m--ikke -o-e --p---en. H-- m- i--- s--- i p------ H-n m- i-k- s-v- i p-r-e-. -------------------------- Han må ikke sove i parken. 0
On ne smije spavati u autu. Ha- ----kk----v- i-bil-n. H-- m- i--- s--- i b----- H-n m- i-k- s-v- i b-l-n- ------------------------- Han må ikke sove i bilen. 0
On ne smije spavati na željezničkoj stanici. Ha- m- ik-e-sove-på --a----en. H-- m- i--- s--- p- s--------- H-n m- i-k- s-v- p- s-a-i-n-n- ------------------------------ Han må ikke sove på stationen. 0
Smijemo li sjesti? M--v-----te o--ned? M- v- s---- o- n--- M- v- s-t-e o- n-d- ------------------- Må vi sætte os ned? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Må--- -- -p--eko--e-? M- v- f- s----------- M- v- f- s-i-e-o-t-t- --------------------- Må vi få spisekortet? 0
Možemo li platiti odvojeno? Må vi-b--ale hv-- f---s--? M- v- b----- h--- f-- s--- M- v- b-t-l- h-e- f-r s-g- -------------------------- Må vi betale hver for sig? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi zavisi od više faktora. Najvažnije je ipak da riječi redovnoo ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njenom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili takođe možemo ponovo zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovno aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj ko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Jer svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebalo bi takođe da nekad čita sportske novine!