Knjiga fraza

bs nešto smjeti   »   et midagi tohtima

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [seitsekümmend kolm]

midagi tohtima

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Smiješ li već voziti auto? To--- s- j--- a----- s----? Tohid sa juba autoga sõita? 0
Smiješ li već piti alkohol? To--- s- j--- a------- j---? Tohid sa juba alkoholi juua? 0
Smiješ li već sam putovati u inostranstvo? To--- s- j--- ü--- v--------- s----? Tohid sa juba üksi välismaale sõita? 0
smjeti to----a tohtima 0
Smijemo li ovdje pušiti? To---- m- s--- s---------? Tohime me siin suitsetada? 0
Smije li se ovdje pušiti? To--- s--- s---------? Tohib siin suitsetada? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? To--- s--- k-------------- m-----? Tohib siin krediitkaardiga maksta? 0
Smije li se platiti čekom? To--- s--- t------ m-----? Tohib siin tšekiga maksta? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? To--- s--- a----- s-------- m-----? Tohib siin ainult sularahas maksta? 0
Smijem li telefonirati? To--- m- h----- h--------? Tohin ma hetkel helistada? 0
Smijem li nešto pitati? To--- m- h----- m----- k-----? Tohin ma hetkel midagi küsida? 0
Smijem li nešto reći? To--- m- h----- m----- ö----? Tohin ma hetkel midagi öelda? 0
On ne smije spavati u parku. Ta e- t--- p----- m-----. Ta ei tohi pargis magada. 0
On ne smije spavati u autu. Ta e- t--- a---- m-----. Ta ei tohi autos magada. 0
On ne smije spavati na željezničkoj stanici. Ta e- t--- r---------- m-----. Ta ei tohi rongijaamas magada. 0
Smijemo li sjesti? To---- m- i-----? Tohime me istuda? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? To---- m- m----- s----? Tohime me menüüd saada? 0
Možemo li platiti odvojeno? To---- m- e----- m-----? Tohime me eraldi maksta? 0

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi zavisi od više faktora. Najvažnije je ipak da riječi redovnoo ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njenom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili takođe možemo ponovo zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovno aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj ko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Jer svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebalo bi takođe da nekad čita sportske novine!