Knjiga fraza

bs nešto smjeti   »   lv kaut ko drīkstēt

73 [sedamdeset i tri]

nešto smjeti

nešto smjeti

73 [septiņdesmit trīs]

kaut ko drīkstēt

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Smiješ li već voziti auto? Va- t- j-- d------ b----- a- m-----? Vai tu jau drīksti braukt ar mašīnu? 0
Smiješ li već piti alkohol? Va- t- j-- d------ l----- a-------? Vai tu jau drīksti lietot alkoholu? 0
Smiješ li već sam putovati u inostranstvo? Va- t- j-- d------ v---- p--- b----- u- ā------? Vai tu jau drīksti viens pats braukt uz ārzemēm? 0
smjeti dr-----t drīkstēt 0
Smijemo li ovdje pušiti? Va- m-- š--- d------- s-----? Vai mēs šeit drīkstam smēķēt? 0
Smije li se ovdje pušiti? Va- š--- d----- s-----? Vai šeit drīkst smēķēt? 0
Smije li se platiti kreditnom karticom? Va- d----- m----- a- k----------? Vai drīkst maksāt ar kredītkarti? 0
Smije li se platiti čekom? Va- d----- m----- a- č---? Vai drīkst maksāt ar čeku? 0
Smije li se platiti samo gotovinom? Va- d----- m----- t---- s------ n----? Vai drīkst maksāt tikai skaidrā naudā? 0
Smijem li telefonirati? Va- e- d------ p--------? Vai es drīkstu piezvanīt? 0
Smijem li nešto pitati? Va- e- d------ k- j-----? Vai es drīkstu ko jautāt? 0
Smijem li nešto reći? Va- e- d------ k- t----? Vai es drīkstu ko teikt? 0
On ne smije spavati u parku. Vi-- n------- g---- p----. Viņš nedrīkst gulēt parkā. 0
On ne smije spavati u autu. Vi-- n------- g---- m-----. Viņš nedrīkst gulēt mašīnā. 0
On ne smije spavati na željezničkoj stanici. Vi-- n------- g---- s------. Viņš nedrīkst gulēt stacijā. 0
Smijemo li sjesti? Va- m-- d------- a--------? Vai mēs drīkstam apsēsties? 0
Smijemo li dobiti jelovnik? Va- m-- d------- d---- ē---------? Vai mēs drīkstam dabūt ēdienkarti? 0
Možemo li platiti odvojeno? Va- m-- d------- s------- a--------? Vai mēs drīkstam samaksāt atsevišķi? 0

Kako mozak uči nove riječi

Prilikom učenja vokabulara naš mozak pohranjuje nove sadržaje. Učenje funkcionira jedino stalnim ponavljanjem. Koliko dobro naš mozak pohranjuje riječi zavisi od više faktora. Najvažnije je ipak da riječi redovnoo ponavljamo. Pohranjuju se samo one riječi koje često čitamo ili pišemo. Moglo bi se reći da se riječi arhiviraju poput slike. Ovaj princip učenja vrijedi i kod majmuna. Majmuni mogu naučiti “čitati” riječi ako su ih dovoljno često vidjeli. Iako ne razumiju riječi, oni je prepoznaju po njenom obliku. Za tečno govorenje jezika potrebno nam je puno riječi. Zbog toga vokabular mora biti dobro organiziran. Buduči da naša memorija funkcionira poput arhiva. Da bi se riječ brzo pronašla, memorija mora znati gdje je treba tražiti. Stoga je riječi bolje učiti u određenom kontekstu. Tako će naš mozak uvijek moći otvoriti pravu “datoteku”. Međutim, sve što smo dobro naučili takođe možemo ponovo zaboraviti. U tom slučaju znanje se seli iz aktivne u pasivnu memoriju. Zaboravljanjem se oslobađamo podataka koje više ne trebamo. Na taj način naš mozak radi mjesta za nove i važnije stvari. Stoga je bitno da svoje znanje redovno aktiviramo. Ono što je u pasivnoj memoriji ipak nije zauvijek izgubljeno. Kad spazimo zaboravljenu riječ, ponovno je se sjetimo. Brže učimo ono što smo već jednom naučili. Onaj ko želi proširiti svoj vokabular mora proširiti i svoje hobije. Jer svatko od nas ima određene interese. Zbog toga se većinom bavimo istim stvarima. Jedan jezik se sastoji od mnogo različitih semantičkih polja. Onaj koga zanima politika trebalo bi takođe da nekad čita sportske novine!