---ע-א--/-ה-לא ב----ה?
---- א- / ה ל- ב- / ה--
-ד-ע א- / ה ל- ב- / ה-
------------------------
מדוע את / ה לא בא / ה? 0 ma-----a----at -- --/--'ah?m----- a------ l- b--------m-d-'- a-a-/-t l- b-/-a-a-?---------------------------madu'a atah/at lo ba/ba'ah?
מזג האווי--כ------ע.
--- ה----- כ- כ- ר---
-ז- ה-ו-י- כ- כ- ר-.-
----------------------
מזג האוויר כל כך רע. 0 me----h-'-w-r kol --kh---.m---- h------ k-- k--- r--m-z-g h-'-w-r k-l k-k- r-.--------------------------mezeg ha'awir kol kakh ra.
אנ---א ב- --ה כי -זג---וו---כ- -ך -ע-
--- ל- ב- / ה כ- מ-- ה----- כ- כ- ר---
-נ- ל- ב- / ה כ- מ-ג ה-ו-י- כ- כ- ר-.-
---------------------------------------
אני לא בא / ה כי מזג האוויר כל כך רע. 0 ani -o -a/-a'-h-k- m------a-awi- ko- -akh r.a-- l- b------- k- m---- h------ k-- k--- r-a-i l- b-/-a-a- k- m-z-g h-'-w-r k-l k-k- r---------------------------------------------ani lo ba/ba'ah ki mezeg ha'awir kol kakh r.
מ-ו- הוא -- -א-
---- ה-- ל- ב---
-ד-ע ה-א ל- ב-?-
-----------------
מדוע הוא לא בא? 0 ma---- -u lo ba?m----- h- l- b--m-d-'- h- l- b-?----------------madu'a hu lo ba?
-ו---א-------ה-א-ל---וז-ן.
--- ל- ב- כ- ה-- ל- ה------
-ו- ל- ב- כ- ה-א ל- ה-ז-ן-
----------------------------
הוא לא בא כי הוא לא הוזמן. 0 hu-lo--- ki-----o -u-man.h- l- b- k- h- l- h------h- l- b- k- h- l- h-z-a-.-------------------------hu lo ba ki hu lo huzman.
---ע-א- /-ה לא בא-- -?
---- א- / ה ל- ב- / ה--
-ד-ע א- / ה ל- ב- / ה-
------------------------
מדוע את / ה לא בא / ה? 0 mad-'- ----/at l---a/--'-h?m----- a------ l- b--------m-d-'- a-a-/-t l- b-/-a-a-?---------------------------madu'a atah/at lo ba/ba'ah?
-נ- ל- -א-/ ה כי-א----י---ן-
--- ל- ב- / ה כ- א-- ל- ז----
-נ- ל- ב- / ה כ- א-ן ל- ז-ן-
------------------------------
אני לא בא / ה כי אין לי זמן. 0 an---- b-/-a'a---i-e-- li zma-.a-- l- b------- k- e-- l- z----a-i l- b-/-a-a- k- e-n l- z-a-.-------------------------------ani lo ba/ba'ah ki eyn li zman.
-ד-- את /-ה לא--ישאר---ת?
---- א- / ה ל- נ---- / ת--
-ד-ע א- / ה ל- נ-ש-ר / ת-
---------------------------
מדוע את / ה לא נישאר / ת? 0 m-du-- a----at--o-nish--r---sh----t?m----- a------ l- n-----------------m-d-'- a-a-/-t l- n-s-'-r-n-s-'-r-t-------------------------------------madu'a atah/at lo nish'ar/nish'eret?
אנ- ל----אר - ת כ- א-- מ-כ-ח-- ה-ל-ב---
--- ל- נ--- / ת כ- א-- מ---- / ה ל------
-נ- ל- נ-א- / ת כ- א-י מ-כ-ח / ה ל-ב-ד-
-----------------------------------------
אני לא נשאר / ת כי אני מוכרח / ה לעבוד. 0 a-i -o ni-h'-r/-i-h-eret--i--n--mu-h-a-/muk-raxah ----v--.a-- l- n---------------- k- a-- m---------------- l-------a-i l- n-s-'-r-n-s-'-r-t k- a-i m-k-r-x-m-k-r-x-h l-'-v-d-----------------------------------------------------------ani lo nish'ar/nish'eret ki ani mukhrax/mukhraxah la'avod.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja ne ostajem, jer moram još raditi.
אני לא נשאר / ת כי אני מוכרח / ה לעבוד.
ani lo nish'ar/nish'eret ki ani mukhrax/mukhraxah la'avod.
Maternji jezik = emocionalan, strani jezik = racionalan?
Učenjem stranih jezika stimuliramo svoj mozak.
Naše razmišljanje se mijenja kroz učenje.
Postajemo kreativniji i prilagodljiviji.
Višejezičnim govornicima je lakše složeno razmišljati.
Prilikom učenja vježba se pamćenje.
Što više učimo to bolje funkcionira.
Ko je učio mnogo jezika, uči brže i druge stvari.
Takva osoba može duže ostati koncentrirana na jednu temu.
Stoga brže rješava probleme.
Višejezični govornici su takođe odlučniji.
Međutim,
kako
odlučuju zavisi od jezika.
Jezik na kojem razmišljamo utječe na naše odluke.
Psiholozi su za jedno istraživanje ispitali više osoba.
Svi ispitanici su bili dvojezični.
Osim maternjeg jezika govorili su još jedan jezik.
Ispitanici su morali odgovoriti na jedno pitanje.
Pitanje je bilo povezano s rješenjem jednog problema.
Ispitanici su se pritom morali odlučiti za dvije mogućnosti.
Jedna mogućnost je bila jasno riskantnija od druge.
Ispitanici su morali na oba jezika odgovoriti na pitanje.
Odgovori su se promijenili promjenom jezika!
Kad su govorili maternji jezik, ispitanici su izabrali rizik.
Na stranom jeziku su se odlučili za sigurniji izbor.
Nakon tog eksperimentalnog ispitivanja, ispitanici su se morali kladiti.
Pritom se također jasno vidjela razlika.
Pri korištenju stranog jezika su bili razumniji.
Istraživači pretpostavljaju da smo bolje koncentrirani na stranom jeziku.
Stoga odluke ne donosimo emocionalno, već racionalno...