Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 2   »   eo pravigi ion 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

76 [sepdek ses]

pravigi ion 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
Zašto nisi došao / došla? Ki-l v---e-v--is? K--- v- n- v----- K-a- v- n- v-n-s- ----------------- Kial vi ne venis? 0
Bio / bila sam bolestan / bolesna. Mi-e--is -als---. M- e---- m------- M- e-t-s m-l-a-a- ----------------- Mi estis malsana. 0
Ja nisam došao / došla, jer sam bio bolestan / bila bolesna. M--ne-veni- ĉar-m--estis -al---a. M- n- v---- ĉ-- m- e---- m------- M- n- v-n-s ĉ-r m- e-t-s m-l-a-a- --------------------------------- Mi ne venis ĉar mi estis malsana. 0
Zašto ona nije došla? Ki-l-ŝi ne v--is? K--- ŝ- n- v----- K-a- ŝ- n- v-n-s- ----------------- Kial ŝi ne venis? 0
Ona je bila umorna. Ŝi --t-- ---a. Ŝ- e---- l---- Ŝ- e-t-s l-c-. -------------- Ŝi estis laca. 0
Ona nije došla, jer je bila umorna. Ŝ---e--e------- ŝi estis -a-a. Ŝ- n- v---- ĉ-- ŝ- e---- l---- Ŝ- n- v-n-s ĉ-r ŝ- e-t-s l-c-. ------------------------------ Ŝi ne venis ĉar ŝi estis laca. 0
Zašto on nije došao? Kial--i n- --ni-? K--- l- n- v----- K-a- l- n- v-n-s- ----------------- Kial li ne venis? 0
On nije imao volje. L- ne-emi-. L- n- e---- L- n- e-i-. ----------- Li ne emis. 0
On nije došao, jer nije imao volje. L---- ve-is--------n---m-s. L- n- v---- ĉ-- l- n- e---- L- n- v-n-s ĉ-r l- n- e-i-. --------------------------- Li ne venis ĉar li ne emis. 0
Zašto vi niste došli? Kial-vi ne-ve---? K--- v- n- v----- K-a- v- n- v-n-s- ----------------- Kial vi ne venis? 0
Naš auto je pokvaren. N--------pa-e--. N-- a--- p------ N-a a-t- p-n-i-. ---------------- Nia aŭto paneis. 0
Mi nismo došli, jer je naš auto pokvaren. Ni-ne------ ĉ-r --- a--o ----is. N- n- v---- ĉ-- n-- a--- p------ N- n- v-n-s ĉ-r n-a a-t- p-n-i-. -------------------------------- Ni ne venis ĉar nia aŭto paneis. 0
Zašto ljudi nisu došli? Ki-- l- h---- ne--e-is? K--- l- h---- n- v----- K-a- l- h-m-j n- v-n-s- ----------------------- Kial la homoj ne venis? 0
Propustili su voz. Ili maltraf-- ----r---o-. I-- m-------- l- t------- I-i m-l-r-f-s l- t-a-n-n- ------------------------- Ili maltrafis la trajnon. 0
Oni nisu došli, jer su propustili voz. Ili -- -e--s-ĉar--l- mal-ra-i- -a--r-jnon. I-- n- v---- ĉ-- i-- m-------- l- t------- I-i n- v-n-s ĉ-r i-i m-l-r-f-s l- t-a-n-n- ------------------------------------------ Ili ne venis ĉar ili maltrafis la trajnon. 0
Zašto ti nisi došao / došla? Ki-- v- n- ve-is? K--- v- n- v----- K-a- v- n- v-n-s- ----------------- Kial vi ne venis? 0
Ja nisam smio / smjela. M--n- r-jt-s. M- n- r------ M- n- r-j-i-. ------------- Mi ne rajtis. 0
Ja nisam došao / došla, jer nisam smio / smjela. M- n- v---- ----mi-n------i-. M- n- v---- ĉ-- m- n- r------ M- n- v-n-s ĉ-r m- n- r-j-i-. ----------------------------- Mi ne venis ĉar mi ne rajtis. 0

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Evrope. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je velika. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. Usto postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u istoriji Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milioni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...