Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   et Omadussõnad 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [seitsekümmend üheksa]

Omadussõnad 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. Mu- o- s----- k---- s-----. Mul on sinine kleit seljas. 0
Ja imam na sebi crvenu haljinu. Mu- o- p----- k---- s-----. Mul on punane kleit seljas. 0
Ja imam na sebi zelenu haljinu. Mu- o- r------- k---- s-----. Mul on roheline kleit seljas. 0
Ja kupujem crnu tašnu. Ma o---- m---- k---. Ma ostan musta koti. 0
Ja kupujem smeđu tašnu. Ma o---- p----- k---. Ma ostan pruuni koti. 0
Ja kupujem bijelu tašnu. Ma o---- v---- k---. Ma ostan valge koti. 0
Ja trebam novo auto. Mu- o- v--- u-- a----. Mul on vaja uut autot. 0
Ja trebam brzo auto. Mu- o- v--- k----- a----. Mul on vaja kiiret autot. 0
Ja trebam udobno auto. Mu- o- v--- m------ a----. Mul on vaja mugavat autot. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. Se-- ü----- e--- v--- n----. Seal üleval elab vana naine. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. Se-- ü----- e--- p--- n----. Seal üleval elab paks naine. 0
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. Se-- a-- e--- u----------- n----. Seal all elab uudishimulik naine. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. Me-- k-------- o--- t------ i-------. Meie külalised olid toredad inimesed. 0
Naši gosti su bili kulturni ljudi. Me-- k-------- o--- v------- i-------. Meie külalised olid viisakad inimesed. 0
Naši gosti su bili interesantni ljudi. Me-- k-------- o--- h-------- i-------. Meie külalised olid huvitavad inimesed. 0
Ja imam dragu djecu. Mu- o- a----- l-----. Mul on armsad lapsed. 0
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. Ag- n-------- o- u----- l-----. Aga naabritel on ulakad lapsed. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? Ka- t--- l----- o- h---? Kas teie lapsed on head? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...