Knjiga fraza

bs Pridjevi 2   »   nl Bijvoeglijke naamwoorden 2

79 [sedamdeset i devet]

Pridjevi 2

Pridjevi 2

79 [negenenzeventig]

Bijvoeglijke naamwoorden 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nizozemski Igra Više
Ja imam na sebi plavu haljinu. I- h-- e-n -l-u----------n. I- h-- e-- b----- j--- a--- I- h-b e-n b-a-w- j-r- a-n- --------------------------- Ik heb een blauwe jurk aan. 0
Ja imam na sebi crvenu haljinu. I---e--e-n r----jurk ---. I- h-- e-- r--- j--- a--- I- h-b e-n r-d- j-r- a-n- ------------------------- Ik heb een rode jurk aan. 0
Ja imam na sebi zelenu haljinu. I- h-- e-n gr-ene -urk a--. I- h-- e-- g----- j--- a--- I- h-b e-n g-o-n- j-r- a-n- --------------------------- Ik heb een groene jurk aan. 0
Ja kupujem crnu tašnu. Ik----- ee--z-a--- ---. I- k--- e-- z----- t--- I- k-o- e-n z-a-t- t-s- ----------------------- Ik koop een zwarte tas. 0
Ja kupujem smeđu tašnu. Ik--o-p---n -ru-ne-tas. I- k--- e-- b----- t--- I- k-o- e-n b-u-n- t-s- ----------------------- Ik koop een bruine tas. 0
Ja kupujem bijelu tašnu. I- koo--ee---i-t- t-s. I- k--- e-- w---- t--- I- k-o- e-n w-t-e t-s- ---------------------- Ik koop een witte tas. 0
Ja trebam novo auto. I----- ee- n----e ---o no--g. I- h-- e-- n----- a--- n----- I- h-b e-n n-e-w- a-t- n-d-g- ----------------------------- Ik heb een nieuwe auto nodig. 0
Ja trebam brzo auto. I--h-b e-n sn--l-------no--g. I- h-- e-- s----- a--- n----- I- h-b e-n s-e-l- a-t- n-d-g- ----------------------------- Ik heb een snelle auto nodig. 0
Ja trebam udobno auto. I- --b--en c-------bele --t- n----. I- h-- e-- c----------- a--- n----- I- h-b e-n c-m-o-t-b-l- a-t- n-d-g- ----------------------------------- Ik heb een comfortabele auto nodig. 0
Tamo gore stanuje jedna stara žena. D-a- --v-n--oo----en--u----r-uw. D--- b---- w---- e-- o--- v----- D-a- b-v-n w-o-t e-n o-d- v-o-w- -------------------------------- Daar boven woont een oude vrouw. 0
Tamo gore stanuje jedna debela žena. Daa- --v-n w------e- -ik-e vro--. D--- b---- w---- e-- d---- v----- D-a- b-v-n w-o-t e-n d-k-e v-o-w- --------------------------------- Daar boven woont een dikke vrouw. 0
Tamo dole stanuje jedna radoznala žena. D-a- -e-e--n---on- -e- --eu-sg--ri-e v--uw. D--- b------ w---- e-- n------------ v----- D-a- b-n-d-n w-o-t e-n n-e-w-g-e-i-e v-o-w- ------------------------------------------- Daar beneden woont een nieuwsgierige vrouw. 0
Naši gosti su bili dragi ljudi. O-z- --s-e--w---n----di-- -en--n. O--- g----- w---- a------ m------ O-z- g-s-e- w-r-n a-r-i-e m-n-e-. --------------------------------- Onze gasten waren aardige mensen. 0
Naši gosti su bili kulturni ljudi. Onz-----t-n -a-e---el-e--e -e---n. O--- g----- w---- b------- m------ O-z- g-s-e- w-r-n b-l-e-d- m-n-e-. ---------------------------------- Onze gasten waren beleefde mensen. 0
Naši gosti su bili interesantni ljudi. Onze-g--t-n --r-n-----ressa-t-----s-n. O--- g----- w---- i----------- m------ O-z- g-s-e- w-r-n i-t-r-s-a-t- m-n-e-. -------------------------------------- Onze gasten waren interessante mensen. 0
Ja imam dragu djecu. Ik h-b-l-e-- k-nd-r-n. I- h-- l---- k-------- I- h-b l-e-e k-n-e-e-. ---------------------- Ik heb lieve kinderen. 0
Ali komšije imaju bezobraznu djecu. M-a- -- b--e---ebb---b--t-l- --nderen. M--- d- b---- h----- b------ k-------- M-a- d- b-r-n h-b-e- b-u-a-e k-n-e-e-. -------------------------------------- Maar de buren hebben brutale kinderen. 0
Jesu li Vaša djeca dobra? Z-j- uw --n--r-n----a-? Z--- u- k------- b----- Z-j- u- k-n-e-e- b-a-f- ----------------------- Zijn uw kinderen braaf? 0

Jedan jezik, mnogo varijeteta

Čak i kada govorimo samo jedan jezik, govorimo mnogo jezika. Jer nijedan jezik nije zatvoren sistem. Svaki jezik pokazuje mnoge različite dimenzije. Jezik je živi sistem. Govornici se uvijek usmjeravaju prema svojim sugovornicima. Stoga ljudi mijenjaju jezik koji govore. Ti varijeteti se pojavljuju u različitim oblicima. Svaki jezik, na primjer, ima istoriju. Ona se mijenjala i nastavit će se mijenjati. To se vidi po tome što stariji ljudi govore drugačije od mladih. U većini jezika takođerpostoje različiti dijalekti. Međutim, mnogi govornici dijalekata se mogu prilagoditi svojoj okolini. U određenim situacijama govore standardni jezik. Različite društvene grupe koriste različite jezike. Jezik mladih ili lovački žargon su primjer za to. Većina ljudi govori drugačije na poslu nego kod kuće. Mnogi na poslu koriste i stručni jezik. Razlike postoje i u usmenom i pismenom jeziku. Govorni jezik je većinom puno jednostavniji od pisanog. Ta razlika može biti jako velika. To je slučaj kad se pisani jezici dugo ne mijenjaju. Govornik tada mora prvo naučiti jezik koristiti pismo. Jezik žena i muškaraca se često razlikuje. U zapadnim društvima ta razlika nije jako velika. Međutim, postoje zemlje u kojima žene govore sasvim drugačije od muškaraca. U nekim kulturama uljudnost ima vlastiti jezični oblik. Pričanje uopće nije lako! Moramo paziti na mnoge različite stvari istovremeno...