Knjiga fraza

bs Pridjevi 3   »   lv Īpašības vārdi 3

80 [osamdeset]

Pridjevi 3

Pridjevi 3

80 [astoņdesmit]

Īpašības vārdi 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Ona ima psa. Vi-----r-----. V---- i- s---- V-ņ-i i- s-n-. -------------- Viņai ir suns. 0
Pas je velik. Sun--ir--i-l-. S--- i- l----- S-n- i- l-e-s- -------------- Suns ir liels. 0
Ona ima velikog psa. Vi--i-i----e-- -un-. V---- i- l---- s---- V-ņ-i i- l-e-s s-n-. -------------------- Viņai ir liels suns. 0
Ona ima kuću. V-ņai--r māj-. V---- i- m---- V-ņ-i i- m-j-. -------------- Viņai ir māja. 0
Kuća je mala. M-ja--r ma--. M--- i- m---- M-j- i- m-z-. ------------- Māja ir maza. 0
Ona ima malu kuću. V-ņ-i ----az--māja. V---- i- m--- m---- V-ņ-i i- m-z- m-j-. ------------------- Viņai ir maza māja. 0
On stanuje u hotelu. Vi-- dz--o vi----cā. V--- d---- v-------- V-ņ- d-ī-o v-e-n-c-. -------------------- Viņš dzīvo viesnīcā. 0
Hotel je jeftin. Vie-nīca-ir-l-t-. V------- i- l---- V-e-n-c- i- l-t-. ----------------- Viesnīca ir lēta. 0
On stanuje u jeftinom hotelu. V-ņ--dzī-o l--- -ie---c-. V--- d---- l--- v-------- V-ņ- d-ī-o l-t- v-e-n-c-. ------------------------- Viņš dzīvo lētā viesnīcā. 0
On ima auto. V---m i- -a-ī--. V---- i- m------ V-ņ-m i- m-š-n-. ---------------- Viņam ir mašīna. 0
Auto je skupo. Maš-n- i- dā---. M----- i- d----- M-š-n- i- d-r-a- ---------------- Mašīna ir dārga. 0
On ima skupo auto. V---m ------ga -ašīn-. V---- i- d---- m------ V-ņ-m i- d-r-a m-š-n-. ---------------------- Viņam ir dārga mašīna. 0
On čita roman. Vi-- -a-- -om-nu. V--- l--- r------ V-ņ- l-s- r-m-n-. ----------------- Viņš lasa romānu. 0
Roman je dosadan. Ro-ā-s-ir-ga--ai-īg-. R----- i- g---------- R-m-n- i- g-r-a-c-g-. --------------------- Romāns ir garlaicīgs. 0
On čita dosadan roman. V--- la-a--a-l-i-īgu--om--u. V--- l--- g--------- r------ V-ņ- l-s- g-r-a-c-g- r-m-n-. ---------------------------- Viņš lasa garlaicīgu romānu. 0
Ona gleda film. Viņ- --a-ā- fi-mu. V--- s----- f----- V-ņ- s-a-ā- f-l-u- ------------------ Viņa skatās filmu. 0
Film je uzbudljiv. F-l-a--r aiz-a-joša. F---- i- a---------- F-l-a i- a-z-a-j-š-. -------------------- Filma ir aizraujoša. 0
Ona gleda uzbudljiv film. V-ņa---a-ā---izr-u--šu film-. V--- s----- a--------- f----- V-ņ- s-a-ā- a-z-a-j-š- f-l-u- ----------------------------- Viņa skatās aizraujošu filmu. 0

Jezik nauke

Jezik nauke je zaseban jezik. Koristi se za stručne diskusije. Takođe se koristi u akademskim publikacijama. Prije su postojali usklađeni akademski jezici. Na evropskom tlu je u nauci dugo vremena prevladavao latinski jezik. Danas je, s druge strane, engleski najvažniji akademski jezik. Akademski jezici su stručni jezici. Sadrže vrlo mnogo posebnih pojmova. Njihova najbitnija obilježja su standardizacija i formalizacija. Neki kažu da naučnici namjerno govore nerazumljivo. Kad je nešto komplicirano, djeluje inteligentnije. Međutim, nauka se vodi istinom. Stoga bi trebala koristiti neutralni jezik. Za retoričke elemente ili floskule ovdje nema mjesta. Međutim, postoji puno primjera za pretjerano komplicirani jezik. A čini se da komplicirani jezik fascinira ljude! Istraživanja su pokazala da više vjerujemo kompliciranom jeziku. Ispitanici su trebali odgovoriti na nekoliko pitanja. Pritom su morali izabrati između više odgovora. Neki odgovori su bili jednostavno formulirani, dok su drugi bili jako komplicirani. Većina ispitanika se odlučila za komplicirani odgovor. No to uopće nije imalo nikakvog smisla! Ispitanici su bili zaslijepljeni jezikom. Iako je sadržaj bio apsurdan, bili su impresionirani njegovim oblikom. Međutim, komplicirano pisati nije uvijek umjetnost. Moguće je naučiti jednostavne sadržaje zapakirati u složen jezik. S druge strane, nije lako izraziti teške stvari na jednostavan način. Dakle, nekad je ono jednostavno zaista komplicirano...