Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   he ‫עבר 1‬

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

‫81 [שמונים ואחת]‬

81 [shmonim w\'axat]

‫עבר 1‬

[avar 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
pisati ‫--ת--‬ ‫------ ‫-כ-ו-‬ ------- ‫לכתוב‬ 0
l--h-ov l------ l-k-t-v ------- likhtov
On je napisao pismo. ‫ה-----ב-מ---.‬ ‫--- כ-- מ----- ‫-ו- כ-ב מ-ת-.- --------------- ‫הוא כתב מכתב.‬ 0
hu kat--------av. h- k---- m------- h- k-t-v m-k-t-v- ----------------- hu katav mikhtav.
A ona je napisala razglednicu. ‫והיא----ה -לו-ה-‬ ‫---- כ--- ג------ ‫-ה-א כ-ב- ג-ו-ה-‬ ------------------ ‫והיא כתבה גלויה.‬ 0
w--- ka---h g-uyah. w--- k----- g------ w-h- k-t-a- g-u-a-. ------------------- w'hi katvah gluyah.
čitati ‫---וא‬ ‫------ ‫-ק-ו-‬ ------- ‫לקרוא‬ 0
l--ro l---- l-q-o ----- liqro
On je čitao ilustrovani časopis. ‫ה-א-קר- --זי-.‬ ‫--- ק-- מ------ ‫-ו- ק-א מ-ז-ן-‬ ---------------- ‫הוא קרא מגזין.‬ 0
h--q----m--azin. h- q--- m------- h- q-r- m-g-z-n- ---------------- hu qara magazin.
A ona je čitala knjigu. ‫-----קרא- -פר-‬ ‫---- ק--- ס---- ‫-ה-א ק-א- ס-ר-‬ ---------------- ‫והיא קראה ספר.‬ 0
w'hi --r'ah se-er. w--- q----- s----- w-h- q-r-a- s-f-r- ------------------ w'hi qar'ah sefer.
uzeti ‫----‬ ‫----- ‫-ק-ת- ------ ‫לקחת‬ 0
la--xat l------ l-q-x-t ------- laqaxat
On je uzeo cigaretu. ‫ה-א לקח --גר---‬ ‫--- ל-- ס------- ‫-ו- ל-ח ס-ג-י-.- ----------------- ‫הוא לקח סיגריה.‬ 0
hu l-q-x s---ri--. h- l---- s-------- h- l-q-x s-g-r-a-. ------------------ hu laqax sigariah.
Ona je uzela komad čokolade. ‫---- -ק-- -תיכ----ק-לד.‬ ‫---- ל--- ח---- ש------- ‫-ה-א ל-ח- ח-י-ת ש-ק-ל-.- ------------------------- ‫והיא לקחה חתיכת שוקולד.‬ 0
w-----a--a- -a------ sh--olad. w--- l----- x------- s-------- w-h- l-q-a- x-t-k-a- s-o-o-a-. ------------------------------ w'hi laqxah xatikhat shoqolad.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. ‫הו--ל--היה נא-ן --- -יא -יי-ה נאמנה.‬ ‫--- ל- ה-- נ--- א-- ה-- ה---- נ------ ‫-ו- ל- ה-ה נ-מ- א-ל ה-א ה-י-ה נ-מ-ה-‬ -------------------------------------- ‫הוא לא היה נאמן אבל היא הייתה נאמנה.‬ 0
hu l- haya- -e'eman-av-l-hi----tah-n----an-h. h- l- h---- n------ a--- h- h----- n--------- h- l- h-y-h n-'-m-n a-a- h- h-i-a- n-'-m-n-h- --------------------------------------------- hu lo hayah ne'eman aval hi haitah ne'emanah.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. ‫--א -י- -צל- --ל-היא -יית---ר----‬ ‫--- ה-- ע--- א-- ה-- ה---- ח------ ‫-ו- ה-ה ע-ל- א-ל ה-א ה-י-ה ח-ו-ה-‬ ----------------------------------- ‫הוא היה עצלן אבל היא הייתה חרוצה.‬ 0
hu hayah--t---n ---l--i-h----h---rutsa-. h- h---- a----- a--- h- h----- x-------- h- h-y-h a-s-a- a-a- h- h-i-a- x-r-t-a-. ---------------------------------------- hu hayah atslan aval hi haitah xarutsah.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. ‫ה-א-ה-- ע-י -בל --א---יתה-עש-רה.‬ ‫--- ה-- ע-- א-- ה-- ה---- ע------ ‫-ו- ה-ה ע-י א-ל ה-א ה-י-ה ע-י-ה-‬ ---------------------------------- ‫הוא היה עני אבל היא הייתה עשירה.‬ 0
h- h---h---i ava- ----ai--h----i---. h- h---- a-- a--- h- h----- a------- h- h-y-h a-i a-a- h- h-i-a- a-h-r-h- ------------------------------------ hu hayah ani aval hi haitah ashirah.
On nije imao novca, već dugove. ‫ל- ה-ה -ו---- -ק חו---.‬ ‫-- ה-- ל- כ-- ר- ח------ ‫-א ה-ה ל- כ-ף ר- ח-ב-ת-‬ ------------------------- ‫לא היה לו כסף רק חובות.‬ 0
lo-h-y-- lo k---ef r-- -o--t. l- h---- l- k----- r-- x----- l- h-y-h l- k-e-e- r-q x-v-t- ----------------------------- lo hayah lo khesef raq xovot.
On nije imao sreće, već peh. ‫-א --ה -ו-מ-ל -לא -י- -זל-‬ ‫-- ה-- ל- מ-- א-- ב-- מ---- ‫-א ה-ה ל- מ-ל א-א ב-ש מ-ל-‬ ---------------------------- ‫לא היה לו מזל אלא ביש מזל.‬ 0
l--hay------m-z-l--l- b-s--mazal. l- h---- l- m---- e-- b--- m----- l- h-y-h l- m-z-l e-a b-s- m-z-l- --------------------------------- lo hayah lo mazal ela bish mazal.
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. ‫-וא-ל---צ-יח- -ק-נ---.‬ ‫--- ל- ה----- ר- נ----- ‫-ו- ל- ה-ל-ח- ר- נ-ש-.- ------------------------ ‫הוא לא הצליח, רק נכשל.‬ 0
h- ------slia-----q ni-hs--l. h- l- h-------- r-- n-------- h- l- h-t-l-a-, r-q n-k-s-a-. ----------------------------- hu lo hitsliax, raq nikhshal.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. ‫ה-א-ל- -י---רו--, ----לא-מ--צ-.‬ ‫--- ל- ה-- מ----- א-- ל- מ------ ‫-ו- ל- ה-ה מ-ו-ה- א-א ל- מ-ו-ה-‬ --------------------------------- ‫הוא לא היה מרוצה, אלא לא מרוצה.‬ 0
h- l--h-y-h -eru-seh- ------ m-r-t-e-. h- l- h---- m-------- e-- l- m-------- h- l- h-y-h m-r-t-e-, e-a l- m-r-t-e-. -------------------------------------- hu lo hayah merutseh, ela lo merutseh.
On nije bio sretan, već nesretan. ‫הו--לא -י-----ש----א -- --ו---‬ ‫--- ל- ה-- מ---- א-- ל- מ------ ‫-ו- ל- ה-ה מ-ו-ר א-א ל- מ-ו-ר-‬ -------------------------------- ‫הוא לא היה מאושר אלא לא מאושר.‬ 0
h- -o ---ah m--u-har -la lo --'-----. h- l- h---- m------- e-- l- m-------- h- l- h-y-h m-'-s-a- e-a l- m-'-s-a-. ------------------------------------- hu lo hayah me'ushar ela lo me'ushar.
On nije bio simpatičan, već antipatičan. ‫ה---לא-הי- נ-מד- -ל------חמד-‬ ‫--- ל- ה-- נ---- א-- ל- נ----- ‫-ו- ל- ה-ה נ-מ-, א-א ל- נ-מ-.- ------------------------------- ‫הוא לא היה נחמד, אלא לא נחמד.‬ 0
hu--o-hay-h-n--ma---el- lo --xma-. h- l- h---- n------ e-- l- n------ h- l- h-y-h n-x-a-, e-a l- n-x-a-. ---------------------------------- hu lo hayah nexmad, ela lo nexmad.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...