Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   it Passato 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ottantuno]

Passato 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski italijanski Igra Više
pisati sc--v-re s------- s-r-v-r- -------- scrivere 0
On je napisao pismo. Lui ----c-i-t- -na--e--era. L-- h- s------ u-- l------- L-i h- s-r-t-o u-a l-t-e-a- --------------------------- Lui ha scritto una lettera. 0
A ona je napisala razglednicu. E-lei ha s-----o-un- car----na. E l-- h- s------ u-- c--------- E l-i h- s-r-t-o u-a c-r-o-i-a- ------------------------------- E lei ha scritto una cartolina. 0
čitati legge-e l------ l-g-e-e ------- leggere 0
On je čitao ilustrovani časopis. Lui-h--letto --- r-vis-a. L-- h- l---- u-- r------- L-i h- l-t-o u-a r-v-s-a- ------------------------- Lui ha letto una rivista. 0
A ona je čitala knjigu. E-l-i-ha lett---n li-ro. E l-- h- l---- u- l----- E l-i h- l-t-o u- l-b-o- ------------------------ E lei ha letto un libro. 0
uzeti pre-d-re p------- p-e-d-r- -------- prendere 0
On je uzeo cigaretu. Lui ha-p-es--u-a-si-ar-t-a. L-- h- p---- u-- s--------- L-i h- p-e-o u-a s-g-r-t-a- --------------------------- Lui ha preso una sigaretta. 0
Ona je uzela komad čokolade. L-i h- pr-so-----e-z---i c-o-c--ato. L-- h- p---- u- p---- d- c---------- L-i h- p-e-o u- p-z-o d- c-o-c-l-t-. ------------------------------------ Lei ha preso un pezzo di cioccolato. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. Lui er- --fed-l-, ma-lei-era -e---e. L-- e-- i-------- m- l-- e-- f------ L-i e-a i-f-d-l-, m- l-i e-a f-d-l-. ------------------------------------ Lui era infedele, ma lei era fedele. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. Lui-e-- p-g----ma-lei--r--a-t---. L-- e-- p----- m- l-- e-- a------ L-i e-a p-g-o- m- l-i e-a a-t-v-. --------------------------------- Lui era pigro, ma lei era attiva. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Lu---ra p--er-,-ma-l---e-a r---a. L-- e-- p------ m- l-- e-- r----- L-i e-a p-v-r-, m- l-i e-a r-c-a- --------------------------------- Lui era povero, ma lei era ricca. 0
On nije imao novca, već dugove. L---n-- --e-- s-l----- de---i. L-- n-- a---- s---- m- d------ L-i n-n a-e-a s-l-i m- d-b-t-. ------------------------------ Lui non aveva soldi ma debiti. 0
On nije imao sreće, već peh. L---n---avev--for---a ---sfort-na. L-- n-- a---- f------ m- s-------- L-i n-n a-e-a f-r-u-a m- s-o-t-n-. ---------------------------------- Lui non aveva fortuna ma sfortuna. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. L-i no- -v--a-su---ss- -- ----------. L-- n-- a---- s------- m- i---------- L-i n-n a-e-a s-c-e-s- m- i-s-c-e-s-. ------------------------------------- Lui non aveva successo ma insuccesso. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. Lu- n-n era---n-en------s--nt-n--. L-- n-- e-- c------- m- s--------- L-i n-n e-a c-n-e-t- m- s-o-t-n-o- ---------------------------------- Lui non era contento ma scontento. 0
On nije bio sretan, već nesretan. L-i-n-n -r--fel--e ma infel-c-. L-- n-- e-- f----- m- i-------- L-i n-n e-a f-l-c- m- i-f-l-c-. ------------------------------- Lui non era felice ma infelice. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. Lui -on --- -im--ti----a ---i-a-ico. L-- n-- e-- s-------- m- a---------- L-i n-n e-a s-m-a-i-o m- a-t-p-t-c-. ------------------------------------ Lui non era simpatico ma antipatico. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...