Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   zh 过去时1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81[八十一]

81 [Bāshíyī]

过去时1

[guòqù shí 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kineski (pojednostavljeni) Igra Više
pisati 写-,-写 写---- 写-,-写 ----- 写字,书写 0
xi---,-sh--iě x----- s----- x-ě-ì- s-ū-i- ------------- xiězì, shūxiě
On je napisao pismo. 他--了 一--信 。 他 写- 一- 信 。 他 写- 一- 信 。 ----------- 他 写了 一封 信 。 0
t- x-ěle----fē-g xìn. t- x---- y- f--- x--- t- x-ě-e y- f-n- x-n- --------------------- tā xiěle yī fēng xìn.
A ona je napisala razglednicu. 她 写--一--明-- 。 她 写- 一- 明-- 。 她 写- 一- 明-片 。 ------------- 她 写了 一个 明信片 。 0
Tā --ě-e--- g----n----p-à-. T- x---- y- g- m----------- T- x-ě-e y- g- m-n-x-n-i-n- --------------------------- Tā xiěle yī gè míngxìnpiàn.
čitati 读书,-书 读---- 读-,-书 ----- 读书,看书 0
D-s----kà--hū D----- k----- D-s-ū- k-n-h- ------------- Dúshū, kànshū
On je čitao ilustrovani časopis. 他 读- 一- ---。 他 读- 一- 画- 。 他 读- 一- 画- 。 ------------ 他 读了 一本 画报 。 0
t-----e -- b-n-h-à--o. t- d--- y- b-- h------ t- d-l- y- b-n h-à-à-. ---------------------- tā dúle yī běn huàbào.
A ona je čitala knjigu. 她--了----- 。 她 读- 一- 书 。 她 读- 一- 书 。 ----------- 她 读了 一本 书 。 0
Tā--úle--ī --n -h-. T- d--- y- b-- s--- T- d-l- y- b-n s-ū- ------------------- Tā dúle yī běn shū.
uzeti 拿,-,收到,-,--乘,坐 拿------------- 拿-取-收-,-,-,-,- -------------- 拿,取,收到,吃,用,乘,坐 0
Ná, -ǔ,-sh-u---------,-y-ng--ché-g--zuò N-- q-- s--- d--- c--- y---- c----- z-- N-, q-, s-ō- d-o- c-ī- y-n-, c-é-g- z-ò --------------------------------------- Ná, qǔ, shōu dào, chī, yòng, chéng, zuò
On je uzeo cigaretu. 他-吸/抽---一- 香--。 他 吸-- 了 一- 香- 。 他 吸-抽 了 一- 香- 。 --------------- 他 吸/抽 了 一支 香烟 。 0
t--xī-----ule-y- z-- xiāngyā-. t- x-- c----- y- z-- x-------- t- x-/ c-ō-l- y- z-ī x-ā-g-ā-. ------------------------------ tā xī/ chōule yī zhī xiāngyān.
Ona je uzela komad čokolade. 她--了-一块---- 。 她 吃- 一- 巧-- 。 她 吃- 一- 巧-力 。 ------------- 她 吃了 一块 巧克力 。 0
T- -hīle-yī-u-- q-ǎo----. T- c---- y----- q-------- T- c-ī-e y-k-à- q-ǎ-k-l-. ------------------------- Tā chīle yīkuài qiǎokèlì.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. 他 对她 不忠-, -- --对他 -- 。 他 对- 不--- 但- 她 对- 忠- 。 他 对- 不-诚- 但- 她 对- 忠- 。 ---------------------- 他 对她 不忠诚, 但是 她 对他 忠诚 。 0
T- d----- bù----n-c------d--s-- tā -uì-tā---ōngc--n-. T- d-- t- b- z---------- d----- t- d-- t- z---------- T- d-ì t- b- z-ō-g-h-n-, d-n-h- t- d-ì t- z-ō-g-h-n-. ----------------------------------------------------- Tā duì tā bù zhōngchéng, dànshì tā duì tā zhōngchéng.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. 他 ------ - -- 。 他 很-- 但- 她 勤- 。 他 很-, 但- 她 勤- 。 --------------- 他 很懒, 但是 她 勤劳 。 0
Tā hě---ǎ-,-dà-s-- t-----láo. T- h-- l--- d----- t- q------ T- h-n l-n- d-n-h- t- q-n-á-. ----------------------------- Tā hěn lǎn, dànshì tā qínláo.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. 他--穷--但是----钱 。 他 很-- 但- 她 有- 。 他 很-, 但- 她 有- 。 --------------- 他 很穷, 但是 她 有钱 。 0
Tā-h-n --ó-g,--àns--------- ---n. T- h-- q----- d----- t- y-- q---- T- h-n q-ó-g- d-n-h- t- y-u q-á-. --------------------------------- Tā hěn qióng, dànshì tā yǒu qián.
On nije imao novca, već dugove. 他 没有 -, -有 ---。 他 没- 钱- 还- 债- 。 他 没- 钱- 还- 债- 。 --------------- 他 没有 钱, 还有 债务 。 0
T- m---ǒ- q--n---á---ǒu--hàiwù. T- m----- q---- h-- y-- z------ T- m-i-ǒ- q-á-, h-i y-u z-à-w-. ------------------------------- Tā méiyǒu qián, hái yǒu zhàiwù.
On nije imao sreće, već peh. 他 ----运气, - 很倒霉 。 他 没- 好--- 还 很-- 。 他 没- 好-气- 还 很-霉 。 ----------------- 他 没有 好运气, 还 很倒霉 。 0
T- --iy-uh-o --n--- h-i h-- --omé-. T- m-------- y----- h-- h-- d------ T- m-i-ǒ-h-o y-n-ì- h-i h-n d-o-é-. ----------------------------------- Tā méiyǒuhǎo yùnqì, hái hěn dǎoméi.
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. 他 - 成-- - -失败 。 他 没 成-- 还 很-- 。 他 没 成-, 还 很-败 。 --------------- 他 没 成功, 还 很失败 。 0
T--mò -héng--ng, hái--ěn-shībài. T- m- c--------- h-- h-- s------ T- m- c-é-g-ō-g- h-i h-n s-ī-à-. -------------------------------- Tā mò chénggōng, hái hěn shībài.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. 他-- 满意--而且 -不-- 。 他 不 满-- 而- 很--- 。 他 不 满-, 而- 很-满- 。 ----------------- 他 不 满意, 而且 很不满足 。 0
Tā--ù-m--yì,---q-ě---n--ù -----. T- b- m----- é---- h-- b- m----- T- b- m-n-ì- é-q-ě h-n b- m-n-ú- -------------------------------- Tā bù mǎnyì, érqiě hěn bù mǎnzú.
On nije bio sretan, već nesretan. 他-不开-- 而- 很不幸- 。 他 不--- 而- 很--- 。 他 不-心- 而- 很-幸- 。 ---------------- 他 不开心, 而且 很不幸福 。 0
T- b- kāi-ī-------- -----ù ------. T- b- k------ é---- h-- b- x------ T- b- k-i-ī-, é-q-ě h-n b- x-n-f-. ---------------------------------- Tā bù kāixīn, érqiě hěn bù xìngfú.
On nije bio simpatičan, već antipatičan. 他 让人 ---好感- 而且 --厌 。 他 让- 没- 好-- 而- 惹-- 。 他 让- 没- 好-, 而- 惹-厌 。 -------------------- 他 让人 没有 好感, 而且 惹人厌 。 0
Tā rà-- rén-mé-y-u----gǎn-----i--rě-r-n y-n. T- r--- r-- m----- h------ é---- r- r-- y--- T- r-n- r-n m-i-ǒ- h-o-ǎ-, é-q-ě r- r-n y-n- -------------------------------------------- Tā ràng rén méiyǒu hǎogǎn, érqiě rě rén yàn.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...