Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   he ‫עבר 3‬

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

‫83 [שמונים ושלוש]‬

83 [shmonim w\'shalosh]

‫עבר 3‬

[avar 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
telefonirati ‫--לפן‬ ‫------ ‫-ט-פ-‬ ------- ‫לטלפן‬ 0
l------n l------- l-t-l-e- -------- l'talfen
Ja sam telefonirao / telefonirala. ‫--- ט----י-‬ ‫--- ט------- ‫-נ- ט-פ-ת-.- ------------- ‫אני טלפנתי.‬ 0
a---tilf--ti. a-- t-------- a-i t-l-a-t-. ------------- ani tilfanti.
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. ‫כ- -ז-ן ט-פ----‬ ‫-- ה--- ט------- ‫-ל ה-מ- ט-פ-ת-.- ----------------- ‫כל הזמן טלפנתי.‬ 0
kol h-z--n--ilfa--i. k-- h----- t-------- k-l h-z-a- t-l-a-t-. -------------------- kol hazman tilfanti.
pitati ‫לשא--‬ ‫------ ‫-ש-ו-‬ ------- ‫לשאול‬ 0
lis-'ol l------ l-s-'-l ------- lish'ol
Ja sam pitao / pitala. ‫--י---ל--.‬ ‫--- ש------ ‫-נ- ש-ל-י-‬ ------------ ‫אני שאלתי.‬ 0
an- sh------. a-- s-------- a-i s-a-a-t-. ------------- ani sha'alti.
Ja sam uvijek pitao / pitala. ‫תמ-ד -אל---‬ ‫---- ש------ ‫-מ-ד ש-ל-י-‬ ------------- ‫תמיד שאלתי.‬ 0
tamid s-a'-lti. t---- s-------- t-m-d s-a-a-t-. --------------- tamid sha'alti.
ispričati ‫-ס-ר‬ ‫----- ‫-ס-ר- ------ ‫לספר‬ 0
les--er l------ l-s-p-r ------- lesaper
Ja sam ispričao / ispričala. ‫אני -יפר-י-‬ ‫--- ס------- ‫-נ- ס-פ-ת-.- ------------- ‫אני סיפרתי.‬ 0
an- sip-r-i. a-- s------- a-i s-p-r-i- ------------ ani siparti.
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. ‫ס----- א- כל -ס--ו-.‬ ‫------ א- כ- ה------- ‫-י-ר-י א- כ- ה-י-ו-.- ---------------------- ‫סיפרתי את כל הסיפור.‬ 0
sip-rt---t ko- ---ipur. s------ e- k-- h------- s-p-r-i e- k-l h-s-p-r- ----------------------- siparti et kol hasipur.
učiti ‫לל-וד‬ ‫------ ‫-ל-ו-‬ ------- ‫ללמוד‬ 0
lil--d l----- l-l-o- ------ lilmod
Ja sam učio / učila. ‫אני-ל-ד---‬ ‫--- ל------ ‫-נ- ל-ד-י-‬ ------------ ‫אני למדתי.‬ 0
ani -am---ti. a-- l-------- a-i l-m-d-t-. ------------- ani lamadeti.
Ja sam učio / učila cijelo veče. ‫-מ-ת---ל----ב-‬ ‫----- כ- ה----- ‫-מ-ת- כ- ה-ר-.- ---------------- ‫למדתי כל הערב.‬ 0
l-ma-e-i--ol--a'e-e-. l------- k-- h------- l-m-d-t- k-l h-'-r-v- --------------------- lamadeti kol ha'erev.
raditi ‫---וד‬ ‫------ ‫-ע-ו-‬ ------- ‫לעבוד‬ 0
la---od l------ l-'-v-d ------- la'avod
Ja sam radio / radila. ‫-נ--ע-דת--‬ ‫--- ע------ ‫-נ- ע-ד-י-‬ ------------ ‫אני עבדתי.‬ 0
ani avadeti. a-- a------- a-i a-a-e-i- ------------ ani avadeti.
Ja sam radio / radila cijeli dan. ‫עב--י----ה--ם-‬ ‫----- כ- ה----- ‫-ב-ת- כ- ה-ו-.- ---------------- ‫עבדתי כל היום.‬ 0
a--d-t- -o- h--om. a------ k-- h----- a-a-e-i k-l h-y-m- ------------------ avadeti kol hayom.
jesti ‫ל---ל‬ ‫------ ‫-א-ו-‬ ------- ‫לאכול‬ 0
l-'e--ol l------- l-'-k-o- -------- le'ekhol
Ja sam jeo / jela. ‫א-- ---ת--‬ ‫--- א------ ‫-נ- א-ל-י-‬ ------------ ‫אני אכלתי.‬ 0
a-i akh-l-i. a-- a------- a-i a-h-l-i- ------------ ani akhalti.
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. ‫-כ------ ----א-כל.‬ ‫----- א- כ- ה------ ‫-כ-ת- א- כ- ה-ו-ל-‬ -------------------- ‫אכלתי את כל האוכל.‬ 0
a-ha-ti--t -o---a'o-h-l. a------ e- k-- h-------- a-h-l-i e- k-l h-'-k-e-. ------------------------ akhalti et kol ha'okhel.

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!