Knjiga fraza

bs Pitati – prošlost 2   »   nl Vragen – Verleden tijd 2

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

86 [zesentachtig]

Vragen – Verleden tijd 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nizozemski Igra Više
Koju kravatu si nosio? W---e-s-ro--as h-b -e --d--g-n? W---- s------- h-- j- g-------- W-l-e s-r-p-a- h-b j- g-d-a-e-? ------------------------------- Welke stropdas heb je gedragen? 0
Koji auto si kupio / kupila? W--k--a--o h-b-j--g-k----? W---- a--- h-- j- g------- W-l-e a-t- h-b j- g-k-c-t- -------------------------- Welke auto heb je gekocht? 0
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? Op -elke-kr--t ben -e g--bonn---d? O- w---- k---- b-- j- g----------- O- w-l-e k-a-t b-n j- g-a-o-n-e-d- ---------------------------------- Op welke krant ben je geabonneerd? 0
Koga ste vidjeli? W-- hee-- - g--ien? W-- h---- u g------ W-e h-e-t u g-z-e-? ------------------- Wie heeft u gezien? 0
Koga ste sreli? W-e---ef--- o-t-o-t? W-- h---- u o------- W-e h-e-t u o-t-o-t- -------------------- Wie heeft u ontmoet? 0
Koga ste prepoznali? W-- h-e-- - he-ke-d? W-- h---- u h------- W-e h-e-t u h-r-e-d- -------------------- Wie heeft u herkend? 0
Kada ste ustali? Wanneer ben--- -----ta--? W------ b--- u o--------- W-n-e-r b-n- u o-g-s-a-n- ------------------------- Wanneer bent u opgestaan? 0
Kada ste počeli? W-nne-r-bent-u-bego--e-? W------ b--- u b-------- W-n-e-r b-n- u b-g-n-e-? ------------------------ Wanneer bent u begonnen? 0
Kada ste prestali? Wa---e---e---- -pge-ouden? W------ b--- u o---------- W-n-e-r b-n- u o-g-h-u-e-? -------------------------- Wanneer bent u opgehouden? 0
Zašto ste se probudili? W-ar-m-b------wa--e- -e---d-n? W----- b--- u w----- g-------- W-a-o- b-n- u w-k-e- g-w-r-e-? ------------------------------ Waarom bent u wakker geworden? 0
Zašto ste postali učitelj? Waarom -e-t-u ---a---ge---d--? W----- b--- u l----- g-------- W-a-o- b-n- u l-r-a- g-w-r-e-? ------------------------------ Waarom bent u leraar geworden? 0
Zašto ste uzeli taksi? Waarom--e--t-u een -a-- --no-en? W----- h---- u e-- t--- g------- W-a-o- h-e-t u e-n t-x- g-n-m-n- -------------------------------- Waarom heeft u een taxi genomen? 0
Odakle ste došli? Waa--b-n- ----nda---g--om--? W--- b--- u v------ g------- W-a- b-n- u v-n-a-n g-k-m-n- ---------------------------- Waar bent u vandaan gekomen? 0
Gdje ste išli? Waa--be-t-u--aar--e-ge-a-n? W--- b--- u n------ g------ W-a- b-n- u n-a-t-e g-g-a-? --------------------------- Waar bent u naartoe gegaan? 0
Gdje ste bili? Wa---b--t ------es-? W--- b--- u g------- W-a- b-n- u g-w-e-t- -------------------- Waar bent u geweest? 0
Kome si pomogao / pomogla? Wie h-- -e -e-ol---? W-- h-- j- g-------- W-e h-b j- g-h-l-e-? -------------------- Wie heb je geholpen? 0
Kome si pisao / pisala? W---h----- g-sc-----n? W-- h-- j- g---------- W-e h-b j- g-s-h-e-e-? ---------------------- Wie heb je geschreven? 0
Kome si odgovorio / odgovorila? Wie --b-j- -eant-oo--? W-- h-- j- g---------- W-e h-b j- g-a-t-o-r-? ---------------------- Wie heb je geantwoord? 0

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu tačnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičkim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezičke podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezičke vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...