Knjiga fraza

bs Veznici 1   »   eo Konjunkcioj 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [naŭdek kvar]

Konjunkcioj 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. At-ndu-ĝis l----uv- ĉesos. A----- ĝ-- l- p---- ĉ----- A-e-d- ĝ-s l- p-u-o ĉ-s-s- -------------------------- Atendu ĝis la pluvo ĉesos. 0
Čekaj dok završim. Aten-u -is mi pr-t--. A----- ĝ-- m- p------ A-e-d- ĝ-s m- p-e-o-. --------------------- Atendu ĝis mi pretos. 0
Čekaj dok se on ne vrati. Atend--ĝ-s----r-ve---. A----- ĝ-- l- r------- A-e-d- ĝ-s l- r-v-n-s- ---------------------- Atendu ĝis li revenos. 0
Ja čekam dok mi se kosa ne osuši. Mi-at--d-- -is m-a--ha----s-ko-. M- a------ ĝ-- m--- h---- s----- M- a-e-d-s ĝ-s m-a- h-r-j s-k-s- -------------------------------- Mi atendas ĝis miaj haroj sekos. 0
Ja čekam dok se film ne završi. Mi-a--nd-- --s-l- -il---f--itos. M- a------ ĝ-- l- f---- f------- M- a-e-d-s ĝ-s l- f-l-o f-n-t-s- -------------------------------- Mi atendas ĝis la filmo finitos. 0
Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno. M- a-e---- -i---a---af--l-mo-v-rdo-. M- a------ ĝ-- l- t--------- v------ M- a-e-d-s ĝ-s l- t-a-i-l-m- v-r-o-. ------------------------------------ Mi atendas ĝis la trafiklumo verdos. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? Ki-m -i --r-etu-o- --r -er--? K--- v- f--------- p-- f----- K-a- v- f-r-e-u-o- p-r f-r-i- ----------------------------- Kiam vi forveturos por ferii? 0
Još prije ljetnog raspusta? Ĉ----taŭ--a--o-e-aj-f-----? Ĉ- a---- l- s------ f------ Ĉ- a-t-ŭ l- s-m-r-j f-r-o-? --------------------------- Ĉu antaŭ la someraj ferioj? 0
Da, još prije nego počne ljetni raspust. J--- a-ta- o------o-e--j ----oj -o-enciĝos. J--- a---- o- l- s------ f----- k---------- J-s- a-t-ŭ o- l- s-m-r-j f-r-o- k-m-n-i-o-. ------------------------------------------- Jes, antaŭ ol la someraj ferioj komenciĝos. 0
Popravi krov, prije nego što počne zima. R---r--la-t--men-on an--ŭ o--l--v-nt----om-n-iĝ-s. R----- l- t-------- a---- o- l- v----- k---------- R-p-r- l- t-g-e-t-n a-t-ŭ o- l- v-n-r- k-m-n-i-o-. -------------------------------------------------- Riparu la tegmenton antaŭ ol la vintro komenciĝos. 0
Operi ruke, prije nego što sjedneš za sto. Lavu-v--jn ---oj- ----b----n-e. L--- v---- m----- a------------ L-v- v-a-n m-n-j- a-t-b-i-o-t-. ------------------------------- Lavu viajn manojn altabliĝonte. 0
Zatvori prozor, prije nego što izađeš. F---u -a f-n-st-o---li-on--. F---- l- f-------- e-------- F-r-u l- f-n-s-r-n e-i-o-t-. ---------------------------- Fermu la fenestron elironte. 0
Kada ćeš doći kući? K--m -i-v-nos----men? K--- v- v---- h------ K-a- v- v-n-s h-j-e-? --------------------- Kiam vi venos hejmen? 0
Nakon nastave? Ĉ---o-t-l----st-u---? Ĉ- p--- l- i--------- Ĉ- p-s- l- i-s-r-a-o- --------------------- Ĉu post la instruado? 0
Da, nakon što se nastava završi. Jes--p-st --a--l- ins-----o-f-ni-os. J--- p--- k--- l- i-------- f------- J-s- p-s- k-a- l- i-s-r-a-o f-n-t-s- ------------------------------------ Jes, post kiam la instruado finitos. 0
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi. Ha-inte -kc------n- ------pl- --v------ori. H------ a---------- l- n- p-- p---- l------ H-v-n-e a-c-d-n-o-, l- n- p-u p-v-s l-b-r-. ------------------------------------------- Havinte akcidenton, li ne plu povis labori. 0
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku. Pe-din-- sia-----oron, -i----u--s a-------. P------- s--- l------- l- v------ a- U----- P-r-i-t- s-a- l-b-r-n- l- v-t-r-s a- U-o-o- ------------------------------------------- Perdinte sian laboron, li veturis al Usono. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio. V--ur-n---a---s-n-,-l--riĉi-i-. V-------- a- U----- l- r------- V-t-r-n-e a- U-o-o- l- r-ĉ-ĝ-s- ------------------------------- Veturinte al Usono, li riĉiĝis. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju šta pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Ko uči dva jezika istovremeno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, važno je da se oba jezika međusobno uporede. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pažljivo analizirati. Možete, na primjer, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen da se intenzivno pozabavi s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jezika koji se dosta razlikuju ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od upoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici upoređuju s maternjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Takođe je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...