Knjiga fraza

bs Veznici 1   »   no Konjunksjoner 1

94 [devedeset i četiri]

Veznici 1

Veznici 1

94 [nittifire]

Konjunksjoner 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Čekaj dok kiša ne prestane. Ven- ti--det har-slu-te--å re-ne. V--- t-- d-- h-- s------ å r----- V-n- t-l d-t h-r s-u-t-t å r-g-e- --------------------------------- Vent til det har sluttet å regne. 0
Čekaj dok završim. V--- ti------er--e-di-. V--- t-- j-- e- f------ V-n- t-l j-g e- f-r-i-. ----------------------- Vent til jeg er ferdig. 0
Čekaj dok se on ne vrati. V--t -il --n ------ ti-ba-e. V--- t-- h-- k----- t------- V-n- t-l h-n k-m-e- t-l-a-e- ---------------------------- Vent til han kommer tilbake. 0
Ja čekam dok mi se kosa ne osuši. Jeg -e-ter-ti------t----- er --r-. J-- v----- t-- h---- m--- e- t---- J-g v-n-e- t-l h-r-t m-t- e- t-r-. ---------------------------------- Jeg venter til håret mitt er tørt. 0
Ja čekam dok se film ne završi. J-- v----- --l -i-men -------. J-- v----- t-- f----- e- o---- J-g v-n-e- t-l f-l-e- e- o-e-. ------------------------------ Jeg venter til filmen er over. 0
Ja čekam dok na semaforu ne bude zeleno. Jeg ---t-- --- l-se- e--g-øn-. J-- v----- t-- l---- e- g----- J-g v-n-e- t-l l-s-t e- g-ø-t- ------------------------------ Jeg venter til lyset er grønt. 0
Kada putuješ na godišnji odmor? Nå---e--er-d- -- --r-e? N-- r----- d- p- f----- N-r r-i-e- d- p- f-r-e- ----------------------- Når reiser du på ferie? 0
Još prije ljetnog raspusta? F-r -om-er----e-? F-- s------------ F-r s-m-e-f-r-e-? ----------------- Før sommerferien? 0
Da, još prije nego počne ljetni raspust. Ja, fø--som--r------ -e--nner. J-- f-- s----------- b-------- J-, f-r s-m-e-f-r-e- b-g-n-e-. ------------------------------ Ja, før sommerferien begynner. 0
Popravi krov, prije nego što počne zima. F-ks t---t -ø---in-er-- -omm--. F--- t---- f-- v------- k------ F-k- t-k-t f-r v-n-e-e- k-m-e-. ------------------------------- Fiks taket før vinteren kommer. 0
Operi ruke, prije nego što sjedneš za sto. Vas--h---e-----r -u ---ter---g-v---bo--e-. V--- h------ f-- d- s----- d-- v-- b------ V-s- h-n-e-e f-r d- s-t-e- d-g v-d b-r-e-. ------------------------------------------ Vask hendene før du setter deg ved bordet. 0
Zatvori prozor, prije nego što izađeš. Lu-k v-n-u-t-før -- ----ut. L--- v------ f-- d- g-- u-- L-k- v-n-u-t f-r d- g-r u-. --------------------------- Lukk vinduet før du går ut. 0
Kada ćeš doći kući? N-r k-mmer-d- h-e-? N-- k----- d- h---- N-r k-m-e- d- h-e-? ------------------- Når kommer du hjem? 0
Nakon nastave? Et--r und--visni----? E---- u-------------- E-t-r u-d-r-i-n-n-e-? --------------------- Etter undervisningen? 0
Da, nakon što se nastava završi. J-,---t-r-a- u----visn--g-- -r -v-r. J-- e---- a- u------------- e- o---- J-, e-t-r a- u-d-r-i-n-n-e- e- o-e-. ------------------------------------ Ja, etter at undervisningen er over. 0
Nakon što je imao nezgodu, on više nije mogao raditi. Et-e-----h-n-h-dd----tt--n-ul--k--k--n--han ---e-j--b- l--g--. E---- a- h-- h---- h--- e- u----- k---- h-- i--- j---- l------ E-t-r a- h-n h-d-e h-t- e- u-y-k- k-n-e h-n i-k- j-b-e l-n-e-. -------------------------------------------------------------- Etter at han hadde hatt en ulykke kunne han ikke jobbe lenger. 0
Nakon što je izgubio posao, on je otišao u Ameriku. Ett---at -a--h---e-mi-t-t -o--e- -r--h-- til-A---ika. E---- a- h-- h---- m----- j----- d-- h-- t-- A------- E-t-r a- h-n h-d-e m-s-e- j-b-e- d-o h-n t-l A-e-i-a- ----------------------------------------------------- Etter at han hadde mistet jobben dro han til Amerika. 0
Nakon što je otišao u Ameriku, on se obogatio. Et--r--t -an h---------t-t-- A-----a-ble-h-n ri-. E---- a- h-- h---- d---- t-- A------ b-- h-- r--- E-t-r a- h-n h-d-e d-a-t t-l A-e-i-a b-e h-n r-k- ------------------------------------------------- Etter at han hadde dratt til Amerika ble han rik. 0

Kako učiti dva jezika istovremeno

Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji. Mnogi ljudi uče strani jezik. Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika. Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno. Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem. Njihov mozak uči oba jezika automatski. Kad porastu, znaju šta pripada kojem jeziku. Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika. Kod odraslih je to drugačije. Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno. Ko uči dva jezika istovremeno, mora na umu imati određena pravila. Prvo, važno je da se oba jezika međusobno uporede. Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični. To može dovesti do brkanja. Stoga je bitno oba jezika pažljivo analizirati. Možete, na primjer, napraviti listu. Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike. Na taj je način mozak prisiljen da se intenzivno pozabavi s oba jezika. Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika. Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij. Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog. Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični. Kod jezika koji se dosta razlikuju ne postoji opasnost od brkanja. No postoji opasnost od upoređivanja jezika. Bilo bi bolje da se jezici upoređuju s maternjim jezikom. Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije. Takođe je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom. Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...