Knjiga fraza

bs Prilozi   »   no Adverb

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [hundre]

Adverb

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
već jednom – još nikada noe- ga---- -l-ri n--- g--- – a---- n-e- g-n- – a-d-i ----------------- noen gang – aldri 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Har-d------ ---- --rt-- Berl-n? H-- d- n--- g--- v--- i B------ H-r d- n-e- g-n- v-r- i B-r-i-? ------------------------------- Har du noen gang vært i Berlin? 0
Ne, još nikada. Nei---l-r-. N--- a----- N-i- a-d-i- ----------- Nei, aldri. 0
neko – niko n--n-–--n-en n--- – i---- n-e- – i-g-n ------------ noen – ingen 0
Poznajete li ovdje nekoga? Kje---- du noe--he-? K------ d- n--- h--- K-e-n-r d- n-e- h-r- -------------------- Kjenner du noen her? 0
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. N----jeg---e---- -ng-n-h-r. N--- j-- k------ i---- h--- N-i- j-g k-e-n-r i-g-n h-r- --------------------------- Nei, jeg kjenner ingen her. 0
još – ne više enn- --i-ke ----er e--- – i--- l----- e-n- – i-k- l-n-e- ------------------ ennå – ikke lenger 0
Ostajete li još dugo ovdje? S--l ---v-re -e--en-å en-s----? S--- d- v--- h-- e--- e- s----- S-a- d- v-r- h-r e-n- e- s-u-d- ------------------------------- Skal du være her ennå en stund? 0
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. N------g-s-a- i-k--v-re ----------. N--- j-- s--- i--- v--- h-- l------ N-i- j-g s-a- i-k- v-r- h-r l-n-e-. ----------------------------------- Nei, jeg skal ikke være her lenger. 0
još nešto – ništa više lit- ti--- -kke --e -er l--- t-- – i--- n-- m-- l-t- t-l – i-k- n-e m-r ----------------------- litt til – ikke noe mer 0
Želite li još nešto popiti? Vi- du-ha --tt t-l? V-- d- h- l--- t--- V-l d- h- l-t- t-l- ------------------- Vil du ha litt til? 0
Ne, ja ne želim ništa više. Ne--t--k- -eg-vi- ikk--ha -er. N-- t---- j-- v-- i--- h- m--- N-i t-k-, j-g v-l i-k- h- m-r- ------------------------------ Nei takk, jeg vil ikke ha mer. 0
već nešto – još ništa a-lerede -o- --ikk- --- -n-å a------- n-- – i--- n-- e--- a-l-r-d- n-e – i-k- n-e e-n- ---------------------------- allerede noe – ikke noe ennå 0
Jeste li već nešto jeli? H-- -- aller-de-s---t -o-? H-- d- a------- s---- n--- H-r d- a-l-r-d- s-i-t n-e- -------------------------- Har du allerede spist noe? 0
Ne, ja još nisam ništa jeo. N-i,---- h-r-i-k---p-st -o- ---å. N--- j-- h-- i--- s---- n-- e---- N-i- j-g h-r i-k- s-i-t n-e e-n-. --------------------------------- Nei, jeg har ikke spist noe ennå. 0
još neko – niko više f-ere – i--e- (-l--e) f---- – i---- (------ f-e-e – i-g-n (-l-r-) --------------------- flere – ingen (flere) 0
Želi li još neko kafu? Er --t--lere------i-------ffe? E- d-- f---- s-- v-- h- k----- E- d-t f-e-e s-m v-l h- k-f-e- ------------------------------ Er det flere som vil ha kaffe? 0
Ne, niko više. N-i, i---- -f--r-). N--- i---- (------- N-i- i-g-n (-l-r-)- ------------------- Nei, ingen (flere). 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...