Knjiga fraza

bs Prilozi   »   ru Наречия

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

100 [сто]

100 [sto]

Наречия

[Narechiya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ruski Igra Više
već jednom – još nikada уж- о------ – е-- н-----а уже однажды – ещё никогда 0
u--- o------- – y------ n------ uz-- o------- – y------ n-----a uzhe odnazhdy – yeshchë nikogda u-h- o-n-z-d- – y-s-c-ë n-k-g-a --------------–----------------
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Вы у-- к----------- б----- в Б------? Вы уже когда-нибудь бывали в Берлине? 0
V- u--- k-----n----- b----- v B------? Vy u--- k----------- b----- v B------? Vy uzhe kogda-nibudʹ byvali v Berline? V- u-h- k-g-a-n-b-d- b-v-l- v B-r-i-e? -------------------------------------?
Ne, još nikada. Не-- е-- н------. Нет, ещё никогда. 0
N--, y------ n------. Ne-- y------ n------. Net, yeshchë nikogda. N-t, y-s-c-ë n-k-g-a. ---,----------------.
neko – niko Кт---- – н---о Кто-то – никто 0
K---t- – n---- Kt---- – n---o Kto-to – nikto K-o-t- – n-k-o -------–------
Poznajete li ovdje nekoga? Вы з---- к---------- з-----? Вы здесь кого-нибудь знаете? 0
V- z---- k----n----- z------? Vy z---- k---------- z------? Vy zdesʹ kogo-nibudʹ znayete? V- z-e-ʹ k-g--n-b-d- z-a-e-e? ----------------------------?
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. Не-- я з---- н----- н- з---. Нет, я здесь никого не знаю. 0
N--, y- z---- n----- n- z----. Ne-- y- z---- n----- n- z----. Net, ya zdesʹ nikogo ne znayu. N-t, y- z-e-ʹ n-k-g- n- z-a-u. ---,-------------------------.
još – ne više Ещ- – б----- н-т Ещё – больше нет 0
Y------ – b------ n-- Ye----- – b------ n-t Yeshchë – bolʹshe net Y-s-c-ë – b-l-s-e n-t --------–------------
Ostajete li još dugo ovdje? Вы е-- д---- з---- б-----? Вы ещё долго здесь будете? 0
V- y------ d---- z---- b-----? Vy y------ d---- z---- b-----? Vy yeshchë dolgo zdesʹ budete? V- y-s-c-ë d-l-o z-e-ʹ b-d-t-? -----------------------------?
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. Не-- я з---- б--- н- д----. Нет, я здесь буду не долго. 0
N--, y- z---- b--- n- d----. Ne-- y- z---- b--- n- d----. Net, ya zdesʹ budu ne dolgo. N-t, y- z-e-ʹ b-d- n- d-l-o. ---,-----------------------.
još nešto – ništa više Ещ- ч--------- – н----- б----е Ещё что-нибудь – ничего больше 0
Y------ c----n----- – n------ b------ Ye----- c---------- – n------ b-----e Yeshchë chto-nibudʹ – nichego bolʹshe Y-s-c-ë c-t--n-b-d- – n-c-e-o b-l-s-e --------------------–----------------
Želite li još nešto popiti? Вы х----- б- е-- ч--------- п-----? Вы хотели бы ещё что-нибудь попить? 0
V- k------ b- y------ c----n----- p-----? Vy k------ b- y------ c---------- p-----? Vy khoteli by yeshchë chto-nibudʹ popitʹ? V- k-o-e-i b- y-s-c-ë c-t--n-b-d- p-p-t-? ----------------------------------------?
Ne, ja ne želim ništa više. Не-- я б----- н----- н- х---. Нет, я больше ничего не хочу. 0
N--, y- b------ n------ n- k-----. Ne-- y- b------ n------ n- k-----. Net, ya bolʹshe nichego ne khochu. N-t, y- b-l-s-e n-c-e-o n- k-o-h-. ---,-----------------------------.
već nešto – još ništa Уж- ч----- – е-- н----о Уже что-то – ещё ничего 0
U--- c----t- – y------ n------ Uz-- c------ – y------ n-----o Uzhe chto-to – yeshchë nichego U-h- c-t--t- – y-s-c-ë n-c-e-o -------------–----------------
Jeste li već nešto jeli? Вы у-- ч--------- е--? Вы уже что-нибудь ели? 0
V- u--- c----n----- y---? Vy u--- c---------- y---? Vy uzhe chto-nibudʹ yeli? V- u-h- c-t--n-b-d- y-l-? ------------------------?
Ne, ja još nisam ništa jeo. Не-- я е-- н----- н- е- / н- е--. Нет, я ещё ничего не ел / не ела. 0
N--, y- y------ n------ n- y-- / n- y---. Ne-- y- y------ n------ n- y-- / n- y---. Net, ya yeshchë nichego ne yel / ne yela. N-t, y- y-s-c-ë n-c-e-o n- y-l / n- y-l-. ---,---------------------------/--------.
još neko – niko više Ещ- к----- – н---- б----е Ещё кто-то – никто больше 0
Y------ k---t- – n---- b------ Ye----- k----- – n---- b-----e Yeshchë kto-to – nikto bolʹshe Y-s-c-ë k-o-t- – n-k-o b-l-s-e ---------------–--------------
Želi li još neko kafu? Ещ- к--------- х---- к---? Ещё кто-нибудь хочет кофе? 0
Y------ k---n----- k------ k---? Ye----- k--------- k------ k---? Yeshchë kto-nibudʹ khochet kofe? Y-s-c-ë k-o-n-b-d- k-o-h-t k-f-? -------------------------------?
Ne, niko više. Не-- б----- н----. Нет, больше никто. 0
N--, b------ n----. Ne-- b------ n----. Net, bolʹshe nikto. N-t, b-l-s-e n-k-o. ---,--------------.

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...